Brčko je u centru političke krize u BiH uslijed jednostranih odluka RS-a koje ugrožavaju nadležnosti državnih institucija.
Može li ovaj distrikt biti pripojen jednom od entiteta u BiH, pita se Deutsche Welle.
Zašto je Brčko dobilo status posebnog distrikta u BiH?
Pregovarači u Daytonu, gradu u SAD-u gdje je sklopljen mirovni sporazum koji je okončao rat u BiH, nisu se mogli dogovoriti kojem bh. entitetu će pripasti Brčko koje je tijekom rata bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS).
Zato su se strane u pregovorima složile da se odluka o Brčkom donese u arbitražnom procesu pod međunarodnom supervizijom. Arbitražni tribunal za Brčko je 1999. godine donio odluku da Brčko bude distrikt pod ‘ekskluzivnim suverenitetom Bosne i Hercegovine (BiH)‘, s vlastitim organima vlasti.
Za provođenje odluke nadležan je ‘supervizor za Brčko‘, po pravilu zamjenik visokog predstavnika u BiH. Tribunal je ostavio mogućnost promjene arbitražne odluke, ukoliko se neka strana ne bude pridržavala svojih odredbi.
Zašto je Brčko ponovno u ‘fokusu‘?
Brčko se ponovno našlo u središtu političkih previranja u BiH, nakon što je Republika Srpska osporila ingerencije državnih institucija, uključujući Sud i Tužiteljstvo BiH te Državnu agenciju za istrage i zaštitu SIPA.
Osuđujući ove poteze vlasti RS-a, koji su uslijedili nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH i odluka Ureda visokog predstavnika (OHR), supervizor za Brčko Louis Crishock upozorio je da bi ugrožavanje ustavnog poretka BiH moglo dovesti do preispitivanja arbitražne odluke za Brčko.
- Svaki pokušaj ugrožavanja državnog poretka mogao bi imati ozbiljne posljedice po status distrikta i njegovu specijalnu poziciju unutar BiH, naglasio je Crishock nakon razgovora s Clintom Williamsonom, predsjedateljskim arbitrom Arbitražnog tribunala za Brčko.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar ističe da predsjednik RS-a Milorad Dodik ne odustaje od teze da je Brčko vlasništvo tog entiteta, iako Brčko nikada nije pripadalo isključivo jednom entitetu ili jednom narodu.
On za DW kaže da je Brčko distrikt dio suverene BiH, a kako je na tromeđi BiH, Hrvatske i Srbije ima veliki geopolitički značaj za regiju.
- Vlasti RS-a žele izdvojiti taj entitet iz BiH tako što će jednostrano ukinuti ingerencije državnih agencija na teritoriju RS-a, a zatim prisvojiti Brčko. Ako bi se to dogodilo, onda bi bila nagrađena zločinačka ideologija koju je VRS provodila i u Brčkom, kaže Kozar za DW.
Što znači Konačna arbitražna odluka i tko bi je mogao promijeniti?
Prema Bodi Weberu, višem suradniku Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina ‘konačna arbitražna odluka za Brčko još uvijek zadržava klauzulu da u slučaju kršenja Daytonskog sporazuma može biti naknadno izmijenjena, uključujući i dodjeljivanje Brčkog jednom od entiteta‘.
Weber za DW pojašnjava da je supervizor za Brčko Crishock ‘s dobrim razlogom‘ to spomenuo u kontekstu antiustavnih odluka vlade i Narodne Skupštine RS-a, ali da takva odluka ne bi mogla biti provedena bez snažnijeg angažmana EUFOR-a.
Stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić ističe da bi odluku o eventualnim izmjenama Konačne arbitražne odluke mogao donijeti predsjednik Arbitražnog tribunala za Brčko Clint Williamson, ali upozorava da je ‘međunarodna zajednica do sada bila nedovoljno odlučna u reakcijama na secesionističke poteze RS-a‘.
Kako se Brčko ranije spominjalo u kontekstu secesije RS-a?
Brčko se i ranije spominjalo u kontekstu kriza izazvanih secesionističkim prijetnjama iz RS-a i najavama ukidanja državnih ingerencija na teritoriju tog entiteta. Probosanski dužnosnici zato su tražili da se u distrikt Brčko rasporede dodatne snage EUFOR-a i NATO-a.
- Pozivam na hitno raspoređivanje EUFOR-a ili NATO-vojnika na područje Brčko distrikta BiH, kao najefikasniji odgovor na Dodikove ratne ideje o secesiji bh. entiteta RS-a. Time bi se očuvala stabilnost u BiH, regiji i Europskoj uniji, napisao je na društvenim mrežama član Kolegija Parlamenta BiH Denis Zvizdić u ožujku 2024. godine.
Istodobno, Siniša Karan, ministar unutarnjih poslova RS-a govorio je da je vrijeme za preispitivanje potrebe za međunarodnim nadzorom nad distriktom i Arbitražnim tribunalom.
Distrikt Brčko se nalazi između dva entiteta i praktično dijeli teritorij RS-a na dva dijela, ističe novinar HINA-e Ranko Mavrak.
- Otvaranjem pitanja Brčkog, međunarodna zajednica šalje Dodiku jasnu poruku: ugrožavanje mira u BiH može dovesti u pitanje i status RS-a. Teorijski, distrikt bi mogao biti pripojen Federaciji BiH, a Dodik ne bi imao načina da to spriječi osim pokušajem oružanog otpora – što mu nitko ne bi tolerirao, pa ni Aleksandar Vučić, kaže Mavrak za DW.
Kakav je stav međunarodnih aktera i imaju li instrumente za djelovanje?
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra da ‘otvorena kršenja Ustava BiH od strane vlasti RS-a‘ opravdavaju hitno donošenje konačne arbitražne odluke i snažniji angažman međunarodne zajednice.
Bodo Weber ističe da bi odluku o promjeni statusa Brčko distrikta bilo teško provesti bez snažne međunarodne podrške.
- Ostaje otvoreno pitanje, da li bi se Crishock i Williamson doista odlučili za takav radikalan, ali ispravan potez, odnosno, da li bi za tu odluku imali podršku Trumpove administracije u trenutnom političkom kontekstu, kaže Weber.
Ovaj sugovornik DW-a upozorava da je pitanje političke volje ključno.
- Međunarodna zajednica godinama nije imala jasan odgovor na Dodikove prijetnje secesijom. Ako bi sada konačno zauzela odlučniji stav, Republika Srpska bi se mogla suočiti s ozbiljnim posljedicama, uključujući ekonomske sankcije i povećanje vojne prisutnosti međunarodnih snaga, kaže Weber.
Je li isticanje Brčkog pritisak na RS i druge aktere krize?
Prijetnje iz RS-a o ukidanju državnih institucija mogle bi rezultirati većim angažmanom međunarodne zajednice u Brčkom.
Profesor ustavnog prava iz RS-a Goran Marković vidi Crishockovo upozorenje kao pritisak na RS.
- Implicitno se otvara mogućnost da Brčko bude dodijeljeno Federaciji BiH, čime bi se stvorio presedan za kasnije izmjene Daytonskog sporazuma, rekao je Marković za DW.
Na kraju, Nurko Pobrić zaključuje da pritisak međunarodne zajednice ne mora nužno biti usmjeren samo na RS.
- Očito je da izjave međunarodnih dužnosnika dolaze kao reakcija na postupke vlasti RS-a, ali pitanje je kako će se kriza dalje razvijati i kakav će biti odgovor ključnih aktera, kaže Pobrić.
