Europska unija razmatra „sve mogućnosti”, uključujući racionalizaciju goriva i dodatno oslobađanje nafte iz hitnih rezervi, dok se priprema za „dugotrajan” energetski šok uzrokovan ratom na Bliskom istoku, rekao je povjerenik za energetiku, prenosi N1.
„Ovo će biti dugotrajna kriza… cijene energije ostat će visoke jako dugo”, rekao je Dan Jørgensen za FT, upozorivši da za neke „kritičnije” proizvode „očekujemo da će u idućim tjednima biti još gore”.
Gotovo zatvaranje ključnog plovnog puta, Hormuškog tjesnaca, i napadi na infrastrukturu u Zaljevu izazvali su kaos na energetskim tržištima, podigli cijene i potaknuli dugoročne strahove od nestašice.
„Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego ranije u krizi”, rekao je Jørgensen. „Naša je procjena da će ovo biti dugotrajna situacija i zemlje moraju biti sigurne da imaju ono što im treba.”
Dodao je da EU „još nije u krizi sigurnosti opskrbe”, ali Bruxelles izrađuje planove za suočavanje sa „strukturnim, dugotrajnim posljedicama” sukoba.
Upozorenje EU dolazi dok energetski šok odjekuje diljem svijeta, podižući rizik veće inflacije i sporijeg gospodarskog rasta, prisiljavajući vlade da pripremaju mjere za pomoć građanima i potičući neke zemlje da ponovno pokrenu termoelektrane na ugljen.
Jørgensen je rekao da se EU „priprema za najgore scenarije”, iako blok „još nije došao” do potrebe za racionalizacijom ključnih proizvoda poput avionskog goriva ili dizela. „Bolje je biti spreman nego žaliti”, rekao je.
Zrakoplovne kompanije posebno su zabrinute zbog opskrbe avionskim gorivom.
Na pitanje o mogućem ublažavanju pravila za avionsko gorivo kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a, ili dopuštanju većeg udjela etanola u automobilskim gorivima, Jørgensen je rekao: „Još nismo u fazi da smo mijenjali postojeća pravila.”
No dodao je: „Razmatramo sve mogućnosti i jasno je da ćemo, što situacija bude ozbiljnija, morati razmotriti i zakonodavne alate.”
EU i SAD imaju različite standarde za avionsko gorivo — u EU je točka smrzavanja -47°C, dok je u SAD-u -40°C.
Jørgensen je također rekao da „ne isključuje” novo oslobađanje strateških energetskih rezervi „ako se situacija pogorša”. Zemlje EU sudjelovale su prošlog mjeseca u najvećem oslobađanju strateških zaliha nafte u povijesti, kako bi obuzdale rast cijena.
Nije želio otkriti „točnu procjenu” kada bi novo oslobađanje moglo biti potrebno, ali je rekao: „Situaciju shvaćamo vrlo ozbiljno i spremni smo djelovati kada i ako bude potrebno.”
„Moramo zadržati sve opcije otvorenima, a ako se ovo pokaže kao dugotrajna kriza, trebat će nam ti alati i kasnije”, dodao je. „To mora biti učinjeno u pravom trenutku i proporcionalno.”
Jørgensen je također ponovio da ove godine neće biti promjena u zakonodavstvu EU kako bi se prekinuo uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne isporuke prihvatljivo jer djeluju na „slobodnom tržištu”.
