Prilično sam siguran da će biti zlouporaba naknada za radnike, ali ćemo kao država odreagirati, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović jutros u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog' reagirajući na upozorenja predsjednika SSSH Mladena Novosela o mogućim zlouporabama, piše HRT.
Aladrović je rekao da su mjerama naknada za radnike zbog pandemije koronavirusa htjeli postići očuvanje radnih mjesta. Statistika pokazuje povećanje broja nezaposlenih od 19.000, ali taj broj nakon ažuriranog paketa mjera značajno pada, dodao je.
- Ovaj paket mjera je pogođen, zadovoljio je uvjete koji su očekivani od strane zaposlenika i poduzetnika kako ne bi došlo do većih otpuštanja, odnosno do većih ekonomskih šokova, rekao je Aladrović.
Dodao je da su zaprimili oko 95.000 prijava poslodavaca koje obuhvaćaju 550.000 zaposlenika, a s jučerašnjim danom obrađeno je oko 80.000 prijava koje obuhvaćaju 410.000 zaposlenika te je za te prijave dosad isplaćeno oko 1,312 milijardi kuna.
Novosel je rekao da sindikati nisu imali prilike sudjelovati u kreiranju mjera te da su ih Aladrovićevi suradnici uvjeravali da će poslodavac morati obračunati cjelovitu plaću pa potraživati subvenciju od 3250 kuna. Nakon toga nisu imali informacije o kriterijima za dodjelu tih mjera, osim dijela da će čak biti moguća i otpuštanja za vrijeme konzumiranja mjera u određenom postotku.
- Taj određeni postotak na kraju se sveo na to da je ovih mjesec preko 15.000 radnika ipak otpušteno, a, naravno, kad je netko shvatio da može dobiti taj novac, brže bolje su povlačili otkaze i prijavljivali radnike, rekao je Novosel.
Dodao je da mjera od 3250, a sada 4000 kuna previše horizontalno postavljena, da su neki u realnom sektoru kojima je rad zabranjen dobili premalo, piše HRT.
Aladrović je rekao da je prvi paket mjera bio predočen i predstavnicima sindikata te da u Upravnom vijeću HZZ-a sjedi i Novoselova zamjenica pa je siguran da je imao sve informacije o tome što se događa. Novosel je rekao da Ana Miličević Pezelj nije njegova zamjenica već izvršna tajnica SSSH-a koja u Upravnom vijeću HZZ-a predstavlja sve tri sindikalne središnjice.
- Pisala je niz primjedbi u dva dana konzultacija, niti se itko javio na dopise niti prihvatio sugestije, rekao je Novosel.
Aladrović je rekao da su se vrlo jasno odredili da žele spašavati radna mjesta u realnom sektoru te da je to prioritet, a u sljedećem koraku će u individualnim slučajevima, kada bude potrebe, razgovarati i s drugim tvrtkama u državnom vlasništvu koje su se eventualno našle u problemima.
Aladrović je rekao da im nije prijavljena niti jedna zlouporaba.
- Da će ih biti, prilično sam siguran da hoće, ali ćemo kao država odreagirati kao i svaki put na zlouporabu, poručio je Aladrović, dodajući da je štetno unaprijed govoriti o zlouporabama.
Novosel je rekao da su mjere previše netransparentno dodijeljene te da su kriteriji previše fleksibilno postavljeni.
Aladrović je rekao da će se kontrole vršiti i da će do kraja sljedećeg tjedna biti objavljen popis o tome tko je koliko dobio.
- Od pretvorbe i privatizacije do danas sve vlade su bile odgovorne, a hrvatska industrija je uništena. Toliko o odgovornosti, poručio je Novosel.
Sučac: Trebamo početi govoriti o pravim reformama
Predsjednik HUP-ova regionalnog ureda Osijek Denis Sušac rekao je da poslodavci pozdravljaju ove mjere. Poručuje da nije produktivno sada govoriti o zlouporabama, ali da ih treba kazniti ako do njih dođe. Iz perspektive poslodavca koji ove mjere neće koristiti donekle ga brine, kaže, nedostatak diskusije o tome što poslije razdoblja od tri mjeseca koje će brzo proći pa poziva na provođenje mjera koje dosad nitko nije imao hrabrosti provesti.
- Mislim da trebamo početi govoriti o pravim reformama. Vjerujem da smo svi svjesni da ova situacija neće proći nakon tri mjeseca, rekao je Sušac.
- Počelo se, ali moramo nastaviti još jačim tempom, dodao je.
Aladrović je rekao da rade na tome da sljedeći set mjera bude orijentiran i prema srednjem i dugom roku. U emisiji je otvoreno i pitanje rezanja plaća.
- Ovisno koliko će zahtjevi za smanjenjem rashodovne strane proračuna biti velike, tako ćemo se postavljati u sljedećim situacijama. Ako govorimo o rezanju plaća, plaće čine rashodovnu stranu proračuna, iznose oko 30 milijardi kuna godišnje, dakle plaće državnih i javnih službi i to je sigurno segment troškova o kojemu moramo razgovarati, rekao je Aladrović, dodajući da su imali konzultativni sa socijalnim partnerima te da će, ako bude potrebe za reaktiviranjem pregovora o kolektivnim ugovorima, pozvati sindikate na solidarnos
