Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih dana javnost i mediji vode raspravu o tome jesu li cijene jagoda koje se nude na tržištu previsoke. Kako hrvatska jagoda s otkupnom cijenom od oko 20 do 25 kn za kilogram (koliko je cijena ovaj tjedan u otkupu u Vrgorcu i dolini Neretve) može konkurirati uvoznoj jagodi iz Grčke i Španjolske čija cijena na tržištu u maloprodaji dostiže 15 do 20 kuna za kilogram? Na polici trgovačkih centara ovih dana prodaje se najčešće po cijeni od 9,99 kuna za pakiranje od 500 grama, a na akciji se nudi i s cijenom od 7,99 kn.

Hoće li potrošač posegnuti za domaćom, kvalitetnijom (ali skupljom) jagodom ili će ipak zaviriti u svoj sve tanji novčanik i odabrati uvoznu, jeftiniju jagodu koja se na tržištu nudi. I kako će se, pod mjerama koje su još uvijek na snazi zbog pandemije, odvijati prodaja domaćih jagoda koja je zadnjih godina dominirala najviše preko štandova u velikim gradovima. To pitanje će biti posebno aktualno već krajem ovoga tjedna, kada na tržište počinju stizati jagode iz okolice Zagreba i drugih kontinentalnih krajeva.  Ovo su pitanja koja će dominirati među proizvođačima i otkupljivačima.

Cijene na tržištu nikad veće

U 15. tjednu, dakle tjednu prije Uskrsa, prema zadnjim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, koji prati tržišna kretanja, cijene jagoda kretale su se u rasponu od 27,86 kuna za kilogram, koliko je bila prosječna cijena u trgovinama, do čak 42,50 kuna koliko je u tom tjednu cijena bila na tržnicama. Treba ipak napomenuti da u tom tjednu još nije bilo ponude većih količina domaćih jagoda, dok su na tržište stigle jagode iz uvoza, koje zbog klimatskih uvjeta i razvijenije tehnologije proizvodnje stižu ranije.

Podaci TISUP-a pokazuju da su cijene ove godine na tržnicama rekordne jer je druga veća cijena u posljednjih pet godina na tržnici bila 32,56 kuna u 2018 godini, dok je najniža bila 2016. kada je iznosila tek 24 kune za kilogram. S druge strane u trgovini je najniža cijena u 15. tjednu bila u 2016., kada je iznosila 20,14 kuna, a najviša 2018. s 27,96 kuna za kilogram. Pod pretpostavkom da zbog ranijeg uroda trgovci na početku sezone uvoze jagode iz Grčke, Španjolske ili Italije, uvid u cijene posljednjih nekoliko godina potvrđuje stabilnost uvoznih cijena u odnosu na domaće cijene koje osciliraju iz godine u godinu, a najbolje ih oslikavaju upravo veliki rasponi cijena na tržnici.

Prema informacijama glavnih otkupljivača iz doline Neretve i Vrgorca hrvatska proizvodnja jagoda ovih je dana suočena s dva velika problema. Prvi je to što berba kasni zbog niskih jutarnjih temperatura tijekom travnja, što usporava sazrijevanje jagoda, dok je drugi problem radna snaga. Naime, tradicionalni berači iz susjedne BiH nisu u mogućnosti doći u berbu zbog mjere zabrane prelaska granice, zbog čega su u berbu uključeni raspoloživi radnici koji zbog zatvorenih hotela, restorana i ugostiteljskih objekata ne rade, ali je cijena berbe po danu povećana i iznosi od 300 pa do 350 kuna.

To u samom startu podiže otkupnu cijenu, a posljedično i cijene na policama i tržnicama.



Stabilna proizvodnja oko 3000 tona ili 70 posto samodostatnosti

Jagoda je najrasprostranjenija i po proizvodnji najvrednija voćna vrsta unutar grupe jagodastog voća u svijetu. Tome pridonosi to što se može uzgajati u većini područja umjerene klime sjeverne polutke.

Proizvodnja jagode je zastupljena na svim kontinentima, dok se najveći dio proizvodnje odvija u državama sjeverne hemisfere. Značajniji porast proizvodnje jagoda počinje u 20. stoljeću otkrivanjem novih načina uzgoja, a radi se o voću koje je zahvalno za uzgoj i zbog toga što je prilično adaptabilna na različita klimatska područja i na različite načine uzgoja pogotovo u novije vrijeme sve intenzivniju proizvodnju u zaštićenim uvjetima i hidroponskom uzgoju.

Proizvodnja jagoda u Hrvatskoj odvija se u svim dijelovima države, a najveći dio proizvodnje smješten je u okolici Zagreba gdje se nalaze i potrošači s najvećom platežnom moći u državi. Uz proizvođače s područja grada Zagreba poznati su i oni iz područja Moslavine, Podravine te okolice gradova Metkovića i Vrgorca. Potencijal proizvodnje jagoda je velik, a naročito kada bi uspjeli produžiti sezonu uzgojem u high tech staklenicima gdje bi berba bila moguća veći dio godine. Također, na području gorske Hrvatske postoji potencijal uzgoja jagoda i drugog bobičastog voća, kojima bi sezona uzgoja bila kasnije odnosno već u ljeti, te bi pokrili potrebe turističke sezone kada je velika potražnja.

Osim povoljnih klimatskih uvjeta za proizvodnju jagoda u Hrvatskoj, povoljno je i relativno čisto i nezagađeno tlo, nezagađena voda i blizina razvijenih europskih država poput Slovenije, Austrije i Njemačke.

Površine proizvodnje jagoda kreću se u rasponu od 254 hektara (2018. godine), do čak 371 ha (2017. godina), dok se proizvodnja posljednjih godina kretala u rasponu od 2.367 tona, do najviše 3.316 tona. Prošle godine je proizvodnja iznosila 3.023 tone. Prinos po hektaru posljednjih se godina kretao od 8,1 do najviše 10,5 tona po hektaru.

Hrvatska ima dosta nisku razinu potrošnje jagoda koja se prema nekim podacima kreće nešto iznad 2 kilograma po glavi stanovnika. Iako se proizvodnja u zadnjem desetljeću povećala, količina proizvedenih jagoda još uvijek nije dostatna za potrebe potrošača u RH, a procjena je da domaća proizvodnja podmiruje oko 70 posto potreba za ovim voćem. Sezona kod nas traje od 25. travnja do 15. lipnja.

Usitnjene površine i oscilacije u proizvodnji

U Republici Hrvatskoj većina proizvođača proizvodi na površinama manjima od jednog hektara. Isto tako postoji i nekolicina proizvođača s površinama većima od 10 hektara koji proizvode većinom rane sorte jagoda pod niskim tunelima u kontroliranim uvjetima. Kod sadnje jagoda najvećim djelom, s oko 95 posto, su zastupljene frigo sadnice.

Proizvodnja jagode u Hrvatskoj postaje sve atraktivnija upravo radi veće potražnje za ovim voćem u vrijeme turističke sezone, radi čega se u proizvodnju uvode sorte jagoda koje dolaze kasnije u lipnju.

Dio jagoda koji se ne proizvede kod nas namiruje se uvozom iz Španjolske, Grčke i Italije i to većinom u periodu koji pripada izvan naše sezone proizvodnje.

U 2019. Hrvatska je imala izvoz od tek sedam tona u vrijednosti od 17.000 eura, dok je uvoz  prošle godine bio 1.895 tone u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Najveće uvozne količine stigle su iz Španjolske – 529 tona u vrijednosti od 1,08 milijuna eura. Slijedi Njemačka s 484 tone vrijednih 1,06 milijuna eura, a potom Italija s količinom od 474 tone ili 1,11 milijuna eura.

Kako će se kretati cijene na tržištu idućih mjesec dana

Stručnjaci Smartera procjenjuju kako će se u tjednima pred nama otkupne cijene snižavati, a najniža cijena se očekuje na vrhuncu berbe koja će biti kroz dva do tri tjedna, no koliko će ona biti konkurentna uvoznim cijenama teško je procijeniti odnosno vrlo smo skeptični upravo zbog svih problema hrvatske poljoprivrede o kojima stalno govorimo.

Stanje u prodaji jagoda pokazuje, kao i kod većine drugih proizvoda, da je jedan od najvećih izazova za poljoprivredne proizvođače vertikalna i horizontalna integracija. Vertikalno povezivanje kroz organizatore proizvodnje, koji su sposobni organizirati nabavno i prodajno tržište, prijenos znanja i tehnologije; te horizontalno kroz povezivanje proizvođača bilo putem zadruga, proizvođačkih organizacija ili drugih oblika udruživanja, kako bi se osigurao plasman i konkurentnost.

 



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime