Nestašice osnovnih lijekova, scenarij na kojeg već više od dvije godine upozorava struka, konačno su u fokus stavile politiku lijekova u Europskoj uniji i zemljama članicama, što će u narednim godinama biti pitanje državnih strategija i predizbornih utrka.
Iako je svako tržište drukčije i ima svoje specifičnosti, osnovni uzroci nestašica jako su dobro poznati, a poznata su i rješenja čija implementacija je više nego hitna, piše Poslovni dnevnik.
Iako će teško će biti u kratkom roku popraviti štetu koju je na europskom tržištu lijekova napravila kombinacija okolnosti i politike rezanja cijena generičkih lijekova, postoje kratkoročna i srednjoročna rješenja za ove nestašice osnovnih lijekova, uvjeravaju iz udruženja Medicines for Europe koje je početkom veljače uputilo otvoreno pismo Europskoj komisiji i zemljama članicama.
O problemu već duže komunicira i Udruga proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, navodeći specifičnosti domaćeg tržišta i problema koje treba riješiti hrvatska legislativa.
”Prošle smo godine opetovano upozoravali EU da bi trenutna visoka inflacija i geopolitički poremećeno okruženje mogli povećati rizik od nestašice osnovnih lijekova u Europi. Svi ulazni troškovi za proizvodnju lijekova kao što su energija, sirovine, pakiranje, transport i logistika dramatično su porasli u 2022. i 2023. godini. Ipak, generički lijekovi i dalje su podložni strogim ograničenjima cijena u tržišnim politikama koje onemogućuju prilagodbu ovoj inflaciji troškova. To pogoršava ionako dramatičnu opskrbu većine osnovnih lijekova, uključujući lijekove za infekcije koji su trenutno u nestašici. Strukturalni temeljni uzrok nestašica je ekonomski model za generičke lijekove u Europi”, pojasnili su iz europskog Udruženja.
Iako su trenutačno nestašice u Hrvatskoj kratkotrajne i ograničene, činjenica je da je i tu bilo problema i s nekim lijekovima koji se najčešće propisuju, poput nekih antibiotika ili lijekova za tlak i kolesterol.
“To je svakako zvono na uzbunu. Proizvođači lijekova u Hrvatskoj nalaze se u specifičnoj i dugoročno neodrživoj situaciji, uzrokovanoj porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu, od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika. Rast troškova energije je enorman, uz sve subvencije i ograničenje cijene i dalje je višestruk i dodatno ugrožava nabavne i proizvodne lance, već ozbiljno narušene u pandemiji”, pojašnjava Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica HUP-UPL.
Medicines for Europe: Tri su kratkoročne mjere
Prvo je uvođenje fleksibilnije regulative za pakiranja lijekova (pogotovo vezano uz upute o korištenju lijeka) koja će proizvođačima omogućiti brzo preraspoređivanje lijekova unutar granica EU. Potom se predlaže dijalog s generičkom industrijom i državama članicama o trenutnim mjerama za rješavanje troškova inflacije generičkih lijekova.
“Države članice vode potpuno kontradiktorne politike po tom pitanju. Dok zemlje poput Njemačke i Portugala revidiraju svoje zakone kako bi prilagodile cijene inflaciji, zemlje poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u ovoj nestašici prikriveno režu cijene u obliku povrata poreza.
Komisija može pomoći u rješavanju ovoga poticanjem najbolje prakse i provedbom kriterija sigurnosti opskrbe u Direktivi o javnoj nabavi”, kažu u Udruženju, prenosi N1.
Treća mjera je bolja predvidivost potražnje dijeljenjem podataka s generičkom industrijom, kroz dijalog između Europske agencije za lijekove i industrije, kako bi se ranije upozorilo na rizike nestašice.
Na razini Europe, tri su srednjoročne mjere koje se mogu provesti do 2025. godine. Prvo je potrebno ubrzati regulatornu učinkovitost i digitalizaciju, uključujući zamjenu papirnatih uputa o pacijentima elektroničkim, što bi dramatično smanjilo i nestašice zaliha i poboljšalo raspodjelu među zemljama.
Potom treba ojačati sigurnost opskrbe na tržištima generičkih lijekova, regulacijom tržišta cijena. “Na primjer, Kanada primjenjuje ljestvičasti sustav referentnih cijena koji povećava cijene kada ima malo dobavljača i smanjuje cijene kada ima mnogo dobavljača”, navode iz udruženja Medicines for Europe.
Naposljetku, EU treba ulagati u diverzifikaciju proizvodnje i zelenije tehnologije.
“Naša je industrija ponovno uložila u proizvodnju osnovnih lijekova i djelatnih sastojaka (API) u EU, i to u Austriji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i Poljskoj. Unatoč tome što je naš sektor među sedam europskih sektora koji izrazito ovise o uvozu, zajedno sa sirovinama, mikročipovima, gotovo da nije bilo ulaganja Unije u naš sektor, a pokušaji naše industrije da sudjeluje u fondovima EU sustavno su odbijani pogrešnim tumačenjem da se radi o državnim potporama”, kažu proizvođači u svom otvorenom pismu.
