Nakon što se nekadašnji SDP-ov gradski vijećnik, a danas djelatnik splitske gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija, Gojko Čepo, osvrnuo na detaljni plan uređenja Dračevca u kojem je prozvao i Društvo arhitekata Split, na svom se Facebook zidu oglasio Dragan Žuvela, predsjednica prozvanog društva.
Žuvela je naglasio da je njegov komentar osobne naravi, a ne u ime DAS-a.
Njegovu objavu pročitajte u nastavku:
"Mislim da na ovaj komentar nema svrhe ni potrebe odgovarat kao DAS, al eto osobno se mogu malo osvrnit.
Prvo da naglasim da bez obzira na naš trud, zalaganje i angažiranost oko splitskog prostora, cijelo predsjedništvo DAS-a djeluje volonterski, pa tako se, iako bismo htjeli, ne možemo direktno uključivati u sve javne rasprave, ali pokušavamo pokriti što više relevantnih sadržaja.
Slijedno tome, osvrte, posebno ako imaju smisla, pokušavam doživljavati kao konstruktivnu kritiku pa ću pokušati bit maksimalno korektan i neutralan.
Kao uvertiru bi naglasio par stvari - Dračevac, kao gradski projekt je u GUP-u Splita, osim Karepovca, jedini gradski projekt za kojeg je naglašeno da nije obvezna provedba natječaja. Naravno, to ne znači da se "dobrom voljom" taj natječaj ne može propisati, ali za razliku od recentnih «ad hoc» pokušaja deformiranja GUP-a (recimo pokušaja Izmjena i Dopuna u vrijeme bivšeg gradonačelnika), ovdje se radi o odredbi koja je tu od samog donošenja GUP-a i za koju bi se reklo da je zapravo *planirana*, i to davno.
Što se tiče samog osvrta gospodina Čepe, na 2 pitanja bi dao svoj odgovor/osvrt:
[1. "Traži li ovakav prostor 'koji će redefinirati fasadu grada' urbanistički natječaj? Ako se urbanistički natječaj radi za garažu na Mertojaku ili Ravnim njivama, kako to da ga nema kada se planira gradnja objekata koji će s visinom od 200 metara nad morem dominirati prostorom. "]
Van same teme, osobno mi je malo bizarno da gospodin Čepo «broji natječaje» i proziva na temelju toga, s obzirom da je bio sastavni dio bivše gradske vlasti koja je bila prozvana čak i na nacionalnoj razini od strane arhitektonske struke po pitanju izbjegavanja i neprovođenja arhitektonskih natječaja te manjka transparentnosti. Dodatno, natječaj za garaže se ne provodi na inicijativu DAS-a već Split parkinga kao investitora, i upravo je to poanta i društvena vrijednost, kada faktori koji značajno utječu na gradski prostor sami iniciraju uvođenje struke u taj proces.
Nadalje, za garaže se neće provoditi "urbanistički natječaj" već "arhitektonsko-urbanistički" - možda laiku na prvu ne izgleda da "arhitektonsko" radi veliku razliku, ali ona je značajna - to znači da se zadatak razrađuje do razine arhitektonskog projektiranja, ne samo u domeni definiranja osnovnih urbanističkih parametara. Baš za garaže se ne bi propisivao "urbanistički natječaj" jer su pozicije već definirane, a glavni povodi za natječaj su potreba formiranja adekvatnog vizualnog identiteta garaža u gradskom tkivu i maksimaliziranje njihove kvalitete na zadanim mikrolokacijama. Ukratko, u osvrtu je promašeno mjerilo što se tiče usporedbe građenja garaža i izmjena predmetnog DPU-a.
Inače, Izmjene DPU-a Dračevca ipak predviđaju arhitektonski natječaj na parceli gdje će se graditi vjerski i(li) edukacijski sadržaji, što bi značilo da je tehnički netočno da se ne predviđa natječaj uopće.
Ono s čime bi se složio je da bi bilo vrlo poželjno da se za veći broj objekata propisala obveza provedbe natječaja i to posebno za vertikalne volumene koji značajnije utječu na vizuru. Baš zbog toga, svrsihodno je složiti primjedbu u tom smjeru, što ćemo i napraviti. Naravno, to ne znači da i inače baš svaka izmjena prostornih planova, posebno detaljnijih, treba povući za sobom natječaje, ali ovdje se objektivno ipak radi o specifičnoj situaciji.
[2. "Čudna su mjerila splitske arhitektonsko urbanističke struke. Za praktički parterno uređenje lukobrana se traži natječaj, a za 'redefiniranje fasade grada' nije potreban."]
Ovdje se radikalno ne slažem i bespredmetna je usporedba ove dvije lokacije - s jedne strane se (što se tiče gradske luke) radi o jednoj od najudarnijih lokacija u gradu, koja osim strateške, funkcionalne i društvene ima i vrlo jaku estetsku komponentu te je u neposrednom okruženju prostorno vrlo osjetljivih sadržaja.
S druge strane, što se tiče Dračevca, radi se ipak o suburbanom, nisko konsolidiranom području koje je neposredno okruženo nesaniranim postlegalizacijskim tvorbama, a dominantna planirana namjena je tehnološki park, postindustrijska, u osnovi izolirana struktura s dosta specifičnosti. Ukratko, vrijednost i značaj konteksta, načina planiranja, prag tolerancije na pogrešku i dinamika razvoja prostora su neusporedivi u ova dva slučaja. Dračevac bi s vertikalnim volumenima svakako doprinosio pojmu "fasade grada", al da bi je toliko definirao, s obzirom na lokaciju i gustoću tih volumena, je krajnje nategnuta teza. Isto tako, u društvenom smislu, prostor Dračevca (zahvaljujući budućoj namjeni, lokaciji i kontekstu) je mnogostruko izoliraniji urbanistički entitet, sa značajno manjim "javnim" potencijalom.
Zaključno, kamo sreće da se kroz cijelo ovo vrijeme, a i u prijašnjim mandatima (pa i kada je gospodin Čepo politički djelovao), ponovno pokrenuo zavod za urbanizam, možda bi DPU Dračevca bio samo jedan dio slagalice u cijelim potezima smisleno planiranih prostora." - stoji u Žuvelinom komentaru.