Vijećnici Skupštine SDŽ jednoglasno su donijeli zaključak o demografskoj problematici i politici Splitsko - dalmatinske županije u kojem iznose glavne značajke demografske problematike, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te preporuke za demografske politike i djelovanje dionika na svim razinama, uključenih u demografsku problematiku Splitsko-dalmatinske županije.
Tako u prvom članku zaključa se kaže da je temeljno i potrebno osvijestiti kako kod donositelja politika, tako i kod šire javnosti, veličinu problema i značaj njegovog rješavanja, s obzirom da ovakvo demografsko stanje ozbiljno ugrožava ne samo funkcioniranje sustava, od mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog, radne snage, do financijskog sustava, već ugrožava samu opstojnost Hrvatske, kao naroda i kao države.
U zaključku, između ostalog stoji kako će se provesti istraživanje i cjelovita analizu unutar županije za procjenu stanja, potencijalnih uzročno - posljedičnih čimbenika i razine njihovog demografskog utjecaja/korisnosti. Također, izradit će se demografska strategija/politika Splitsko - dalmatinske županije, utemeljena na istraživanju, analizi i participativnom sudjelovanju svih dionika, a u skladu s četiri stupa Komunikacije Europske komisije (od 11.10.2023.) i Strategijom demografske revitalizacije RH do 2033., kako bi ista bila i podloga za korištenje EU sredstava (iz Garancije za mlade, ESF+, Kohezijskih fondova i sl.) s ciljem njenog bržeg, jačeg i uspješnijeg provođenja. Značajnije rasprave među vijećnicima nije bilo.
Glavne značajke na razini RH
Glavne značajke demografskog stanja na razini Hrvatske su kontinuirani pad broja stanovnika (2021./2011. pad od 9,64%), što je RH dovelo do razine pedesetih godina prošlog stoljeća, i ubrzano starenje stanovništva (22% je starijih od 65 godina, uz porast očekivanog trajanja života), što je dovelo RH među zemlje s najstarijim stanovništvom na svijetu. Temeljni demografski problemi su:
a) prirodna depopulacija – započela je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, da bi u razdoblju 2010.-2022. prirodnim putem izgubili cca 200.000 stanovnika (usporedbe radi, u ratu smo izgubili cca 16.000 ljudi, a od 2017. negativnim prirodnim prirastom godišnje gubimo više od toga) i broj rođenih pada iz godine u godinu (u deset godina, 2013.-2022., izgubili smo 20% (cca 55.000) učenika osnovnih i srednjih škola),
b) negativan saldo neto migracije – od 2010.-2022. odselilo je 340.000, odnosno negativnim migracijskim saldom izgubili smo cca 120.000 ljudi, što pojačava problem prirodnog prirasta (i ugroženost sustava), s obzirom da se primarno iseljava domicilno radno aktivno stanovništvo, mladi, obrazovani i cijele obitelji.
Glavne značajke na razini županije
Glavne značajke demografskog stanja na razini Splitsko-dalmatinske županije su pad broja stanovnik (2021./2011. pad od 6,9%) i prosječna starost od 43,6 godina. Od 55 JLS-ova pad bilježi njih 44, a porast bilježi 11 JLS, što je dijelom i utjecaj migracija unutar SDŽ (u razdoblju 2013.- 2022., mjesto stalnog boravka unutar županije promijeni godišnje 4-6.000 stanovnika (1-1,5%)). Za usporedbu sa RH:
a) prirodna depopulacija – u razdoblju 2013.-2022. izgubili smo 10.335 stanovnika (2,3-2,4% stanovništva), godišnje imamo cca 4.000 živorođenih (totalna stopa fertiliteta od 1,59 je ispod potrebne za zamjenu) i cca 5-6.000 umrlih, uz blagi rast godišnjih negativnih salda (u tih deset godina izgubili smo 12% učenika osnovnih i srednji škola),
b) pozitivan saldo migracije – u istom razdoblju imamo blagi pozitivan saldo od cca 900 (0,2% stanovništva), koji se značajnije povećava od 2018./19. dinamikom migracija u/iz inozemstva, što se vidi iz migracijske bilance SDŽ (2013.-2022.):
- s drugim županijama – kontinuirano je blago negativna (za 200-300 godišnje), ukupno 20.260 odseljenih i 18.100 doseljenih (-2.160, cca 0,5% stanovništva),
- s inozemstvom – blago je pozitivna, ukupno 27.317 odseljenih i 30.193 doseljenih (+2.876, cca 0,65% stanovništva), uz rast i odljeva i priljeva (od 2018./19. značajniji rast priljeva).
