Procjenjuje se da u svjetskim morima danas pluta više od 170 bilijuna čestica mikroplastike – broj koji se iz dana u dan povećava. Stručnjaci upozoravaju da bi do sredine stoljeća u oceanima moglo biti više plastike nego ribe. Tragovi tih sićušnih čestica pronađeni su gotovo posvuda: u morskim plodovima, vodi, soli, pa čak i u ljudskim organima – od pluća i srca do mozga.
Što zapravo jedemo?
Mikroplastikom se smatraju sve plastične čestice manje od pet milimetara, dok su nanoplastične još tisuću puta sitnije – toliko male da ih je teško uopće detektirati. Znanstvenici strahuju da su upravo te najmanje čestice i najopasnije, jer mogu prodrijeti u stanice ili čak prijeći krvno-moždanu barijeru.
Kako dospijeva u hranu?
Plastika u okolišu razgrađuje se na sve manje dijelove – od odjeće, ambalaže i ribarskih mreža do kozmetičkih proizvoda. S vremenom završava u vodi, tlu i zraku, a zatim i u našim tanjurima.
Studije su pokazale da se mikroplastika nalazi u izvorskoj vodi, ali u flaširanoj je koncentracija još veća jer sama ambalaža ispušta čestice – svaki put kad otvorimo bocu, oslobađamo stotine mikroskopskih fragmenata.
Poljoprivredni sustavi dodatno doprinose problemu: plastika ulazi u zemlju preko folija za malč, sustava za navodnjavanje, pa čak i kroz zrak, što objašnjava zašto su zabilježene visoke razine u medu i voću.
Koje su namirnice najzagađenije?
Neka su istraživanja već pokazala koje namirnice nose najveći rizik:
- čaj u plastičnim vrećicama,
- sol,
- školjke i dagnje,
- jabuke i mrkva,
- pivo.
Primjerice, samo jedno kuhanje čaja u vrećici može otpustiti milijarde mikroplastičnih čestica. Školjke pak filtriraju more i u njima se mikroplastika lako nakuplja, dok voće i povrće čestice može “usisati” kroz korijen.
Što to znači za zdravlje?
Većina unesene mikroplastike vjerojatno se izlučuje iz tijela, no dio ostaje i nakuplja se u tkivima. Znanstvenici su je pronašli u plućima, crijevima, pa i mozgu, a novije studije povezuju prisutnost tih čestica s povećanim rizikom od srčanih i moždanih udara, hormonalnih poremećaja, upala i oštećenja mikrobioma.
Možemo li se zaštititi?
Potpuno izbjeći plastiku danas je nemoguće, ali izloženost se može smanjiti.
Stručnjaci savjetuju:
- koristite staklene ili metalne posude umjesto plastičnih,
- izbjegavajte podgrijavanje hrane u plastici,
- birajte čaj u rinfuzi, ne u vrećicama,
- koristite HEPA filtere u zatvorenim prostorima,
- i što je moguće više smanjite jednokratnu plastiku u kuhinji.
Kako kaže ekotoksikologinja Sasha Adkins: “Kada plastiku zagrijavate, činite je sigurnijom za plastiku – ali ne i za sebe.”
