Posljednjih tjedana društvene mreže su preplavila videa koja demonstriraju magnetska svojstva saharske prašine, kao i laboratorijski rezultati analize uzoraka, najčešće neprofesionalno prikupljenih s karoserija automobila. Mnogi građani bezrazložno se tome čude i dijele paranoične članke, ne znajući da svi ti elementi već postoje u našem tlu, uključujući ‘ozloglašeni’ aluminij koji je njegov prirodni sastojak.
Za usporedbu uzet ćemo našu crvenicu, karakteristično tlo mediteranskih regija, koja nastaje na vapnenačkoj podlozi. Njene glavne komponente uključuju kalcijev karbonat, željezove okside koji su zaslužni za karakterističnu crvenu boju, te gline i glinene minerale. Crvenica sadrži važne elemente poput kalcija (Ca), magnezija (Mg), kalija (K), fosfora (P), dušika (N), željeza (Fe), mangana (Mn), cinka (Zn), bakra (Cu), bora (B), molibdena (Mo) i sumpora (S), piše Istramet.
Saharska prašina, koja se stvara erozijom stijena u Sahari i može putovati tisućama kilometara, sadrži silicij dioksid, gline i glinene minerale, karbonate, feldspate te željezove okside. U saharskoj prašini nalaze se elementi poput kalcija (Ca), magnezija (Mg), kalija (K), natrija (Na), silicija (Si), željeza (Fe), aluminija (Al), bakra (Cu), cinka (Zn), mangana (Mn), nikla (Ni), kobalta (Co), olova (Pb) i arsena (As).
Gotovi svi navedeni elementi važni su za pravilan rast i razvoj biljaka, a agronomi ih dijele na makro i mikroelemente. Svi oni, poput toliko spominjanog aluminija nisu u slobodnom obliku već su vezani za mineralne čestice, čineći ih stabilnim i neškodljivim.
Saharska prašina prirodno sadrži i magnetske minerale poput magnetita i hematita. Slična magnetska svojstva mogu se pronaći i u nekim primjesama boksita koji je prisutan u crvenici te koji se rudario u Istri. U priloženoj tablici možete pogledati koje sve mikroelemente sadrži boksit na više lokacija u Istri i Dalmaciji. Prirodno je prisutno čak i olovo (Pb) te živa (Hg) koji su često “ozoglašeni” na društvenim mrežama. Njihova razina varira ovisno o lokaciji nalazišta.
Aluminij je druga poveznica koja čvrsto veže crvenicu i saharsku prašinu, ali on kao prirodni element nije rezerviran samo za naše tlo, već je široko rasprostranjen u raznim oblicima tla diljem svijeta te je jedan od najčešćih elemenata na Zemlji. Pa i sam boksit rudario se radi ekstrakcije aluminija.
S druge strane, toliko spominjanih teških metala primjerice imamo i u supstratima za cvijeće, međutim njihova se razina kontinuirano prati pazeći da ne prijeđe granice određene Pravilnikom o zaštititi zemljišta od onečišćenja. Na donjem primjeru vidimo kako je u jednom supstratu naveden čak i sadržaj žive (Hg).
Nastavno na gornje dvije tablice, nadovezat ćemo se i na tvrdnje koje često nalazimo na društvenim mrežama, a koje dijele brojni korisnici. Riječ je o raznim izvorima koji uporno tvrde da elemenata u saharskom pijesku ima ’tisuću puta više’ od dozvoljenih količina. No, postavlja se pitanje – više u odnosu na dozvoljene količine, gdje?
Primjerice, usporedbe koje navode da saharska prašina sadrži ’tisuću puta više aluminija od dozvoljenih količina’ ne specificiraju u odnosu na što se ti podaci odnose. Je li to u odnosu na prosječne koncentracije u lokalnom tlu, na standarde za pitku vodu, ili na neki drugi kriterij, kao što je sadržaj aluminija u boksitu?
Zaključno, sve što sadrži saharska prašina već je prisutno i u crvenici, uključujući makro i mikroelemente te magnetske minerale. Međutim, njihov omjer je često različit, pa je kod saharske prašine magnetizam često izraženiji, dok kod crvenice to nije slučaj. Ti su elementi vezani i nisu sami po sebi štetni za zdravlje, piše Istramet.
Kada smo upoznati sa svim ovim podacima, nema razloga da nam magnetizam saharske prašine ili prisutnost različitih elemenata predstavljaju nešto uznemirujuće. Umjesto toga, trebali bismo nastojati što bolje razumjeti prirodne procese koji dovode do tih pojava i kako oni utječu na naš okoliš i zdravlje, jer tko zna, možda u budućnosti pješčane oluje krenu i na našem području (video iznad)…
