Kako je Dalmacija Danas već pisala, ovoga ljeta mještani Potravlja, Satrića i Maljkova su prosvjedovali protiv izgradnji planiranog 400-kilovoltnom dalekovodu Peruća – Konjsko. Naime, dalekovod je ucrtan u prostorne planove Splitsko-dalmatinske županije i općine Hrvace još prije desetak godina, kada se pripremala gradnja plinske termoelektrane kod brane na Perući i reverzibilne hidroelektrane Vrdovo.
Trasa dalekovoda presijeca Potravlje na pola te prolazi između zaseoka Majići i Knezovići. Mještani kažu, trasa je sasvim nelogična. Logično bi bilo da ide pravo najkraćom trasom koja je nenaseljena i gdje je najvećim dijelom državno šumsko zemljište, a on ide u naseljena mjesta, pored obiteljskih kuća, njiva i zemljišta.
Stoga su mještani odlučili obraniti i sačuvati svoj kraj, pa su se, kako bi se reklo, propeli na zadnje noge složniji nego ikad. Iako je dalekovod ucrtan u prostorni plan prije više od 10 godina, mještani Potravlja i Satrića tek su nedavno doznali za to nakon čega su se žestoko usprotivili gradnji metalne grdosije.
Pri planiranju nove trase dalekovoda mještani Potravlja i Satrića zahtijevaju da se primjenjuje pravilo po kojemu bi za svaki kilovolt udaljenost od kuća bila jedan metar, dakle 400-kilovoltni dalekovod ne smije biti kućama bliži od 400 metara.
„Ne dobivamo ništa, a gubimo puno i zauvik“
I lokalna vlast je također na nogama.
U srpnju ove godine, donesen je konstruktivan prijedlog da se ide u izmjenu trase dalekovoda uz suglasnost mještana naselja kroz koja prolazi.
Tako su mještani pozvani se uključe u javni uvid u Prostorni plan Općine Hrvace kako bi proučili plan i provjerili kako on utječe na čestice, naselje i zajednicu.
„Iznesete i napišete prigovore i prijedloge na dijelove plana za koje smatrate da nisu u skladu s interesima našeg kraja ili vaših privatnih interesa. Prilika je ovo i da podnesete zahtjeve za prenamjenu vaših čestica ako želite promijeniti njihovu namjenu u skladu sa svojim budućim potrebama“, stoji u pozivu.
Mještani smatraju kako od dalekovoda nemaju ništa, a gube puno, i to zauvijek. Kažu kako se na selu konačno počinje nazirati bolji život i neće dozvoliti da im to oduzmu.
„Sad kad se počinje nazirati bolji život na selu, kad je prilika da iskoristimo ovu lipotu koju imamo opet bi nam to oduzeli.
Ne treba nam ni struka ni ne znam koja škola za postavit ovo jednostavno pitanje:
"Šta mi dobivamo, a što zauvik gubimo?"
Ne dobivamo ništa, a gubimo puno i zauvik“, smatra Ante Gašpar, urednik Facebook stranice Potravlje i poznati fotograf.
Dobili su bitku
Dugoočekivana javna rasprava se održala u srijedu popodne u općinskim prostorijama Hrvaca, a Gašpar je za Dalmaciju Danas kazao kako dobili bitku.
„Usuglašeno je da će se trasa dalekovoda izmijeniti. Općina bi sada trebala pronaći drugo rješenje, odnosno novu trasu za taj dalekovod koji bi zadovoljio mještane i smanjio štetu. Naši ljudi su se počeli baviti turizmom, sve više njih se vraća i živjeti na selo, ponovno doživljavamo procvat i mještani ne žele da se to uništi. S razlogom su pružili veliki otpor. Mi nismo protiv dalekovod, ali ga ne želimo na ovoj trasi“, kaže nam Gašpar koji kaže da još uvijek nije sve gotovo.
„Tek trebamo vidjeti gdje će biti nova trasa. U ovom Prostornom planu ne prolazi i zadovoljni smo time, no vidjet ćemo što će dalje biti s novim prijedlogom“, zaključuje Ante Gašpar te za kraj ističe kako je ovo u svakom slučaju njihova zajednička pobjeda.
„Ponosan sam na sve ljude koji su na bilo koji način dali svoj doprinos, a pogotovo na one koji ne bi bili izravno ugroženi, a stali su uz svoje susjede“, rekao je.
'Štetan utjecaj na ljudsko zdravlje'
Podsjetimo, mladi fizičar dr. sc. Mislav Cvitković je pojasnio problem dalekovoda Hrvace-Konjsko.
„1. LOKALNI LJUDSKI PROBLEM:
dalekovod je ucrtan točno preko sredine naselja i preko nekoliko zaseoka u selu Potravlju.
Žice s naponom od 400 kV stvaraju velika elektromagnetska polja za koja je dokazan ŠTETAN UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE, POGOTOVO TRUDNICA - i zato je međunarodna norma propisala minimalnu udaljenost čovjeka od tog dalekovoda na 100 m.
Uz to, poznati su, a ne do kraja ispitani psihosomatski utjecaji zvučnih artefakata (zujanje) na zdravlje ljudi. Konačno, sve čestice preko kojih ide - a to je 100 m lijevo i desno od dalekovoda - i SVE PRIVATNE ČESTICE u inače građevinskom području, dugoročno GUBE PRAVO GRAĐENJA.
Zato je dalekovod šaka u oko svima koji se misle, i koji su se taman POČELI VRAĆATI u ovaj ruralni kraj, a baš pod tim dalekovodom više ljudi i trenutačno gradi ruralnu kuću za odmor i PLANIRA SE VRATITI živjeti od agroturizma, a neki se već time točno na trasi dalekovoda i bave.
- PROBLEM ZDRAVOG RAZUMA:
Dalekovod iz nekog razloga ide apsurdnom i nelogičnom trasom, od polazišta (Peruća) do cilja (Konjsko) ide okolo (crvena linija na karti), kroz naselje i privatnom zemljom, a ne ide direktno prečim putem koji nije naseljen, i većinom je državna zemlja (i kojim već ide manji dalekovod - vidi žutu liniju na karti).
Koji je to razlog ne znamo, ali očito je neko pogodovanje (izvođačima? nekom interesu na toj očito logičnoj trasi? vlasniku budućih vjetroelektrana na ucrtanom polju na Ogorju kojim slučajno ovaj dalekovod prolazi?)
- ŠIRI PROBLEM:
Na planu se vidi da ovaj dalekovod ide izravno u polje vjetroelektrana Ogorje, kao i da s druge strane ide prema Bosni u Livno. Zašto RH ulaže u ovoliki projekt tako da pogoduje privatnom proizvođaču s vjetroelektranama?
Zašto bi građani PLAĆALI DVOSTRUKO DULJU TRASU za potrebe PRIVATNOG proizvođača?
Zašto RH gradi ogromni novi dalekovod prema Livnu? Je li to priprema za famozni energetski sustav Dinara i termoelektranu na ugljen u Livnu, koja će spržiti cijelu Srednju Dalmaciju? Zašto bi hrvatski građani plaćali dalekovod za uvoz struje, opet od privatnog proizvođača u Bosni?
- PROBLEM DEMOKRACIJE:
Za ovolike izmjene prostornog plana, i ovolike projekte od nacionalnog značenja, sve se ovo provelo i ucrtalo bez da itko zna, već godinama, a Općina Hrvace JAVNU RASPRAVU OTVARA NA 2 TJEDNA (!). Zašto se uporno radi u pozadini, zašto se jasno ljudima ne kaže i stvarno ih se informira što se događa na njihovoj zemlji i u njihovu mjestu? Kako s ovakvim pristupom ne sumnjati u čiste namjere?
Zašto nitko građanima nije rekao zašto se javnim novcem gradi ovoliki dalekovod? Zašto nitko nije obrazložio uopće smisao i namjenu ovoga projekta?
Zaključno, znajući sve to - što napraviti? Onaj tko je ovo ucrtao ovuda računao je da će to jednostavno "proći".
JEDNOSTAVNO SVI VI I MI TREBAMO POKAZATI DA NEĆE PROĆI, i to konstruktivno (nismo protiv dalekovoda, nego za drugu trasu, nismo protiv uvoza energije nego za svoju energiju, itd.), istinoljubivo (samo točne činjenice), pošteno (argumentima o problemu, a ne stavovima o ljudima) i dobrohotno (za opće dobro sviju, a ne partikularni interes pojedinaca na račun općeg dobra)“, naveo je.
