Dok su građani Hrvatske, posebice u ožujku i travnju, i po dva puta dnevno iščekivali konferencije za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite kako bi čuli nove vijesti o broju zaraženih ili broju građana u samoizolaciji, te saznali koje su nove preporuke, mjere ili zabrane, bilo je i onih koji su preko društvenih mreža javnosti nudili "povjerljive" informacije o tome kad nastupa potpuna karantena, pa će se iz kuće moći izlaziti jednom tjedno ili onih koji su "pouzdano znali" u kojoj trgovini ili bolnici rade zaražene osobe umjesto da su u samoizolaciji.
Takve objave u brojnim su se slučajevima pokazale neistinitima i policija ih je odlučila tretirati kao prekršaje i do kraja svibnja podnijela je 32 optužna prijedloga općinskim sudovima zbog počinjenja prekršaja izmišljanja ili širenja lažnih vijesti vezanih uz bolest COVID-19, piše Novi list.
Nepostojeća kategorizacija
Iako su još u travnju pojedini članovi Stožera pozivali da se ljude koji tako uznemiruju javnost kazneno goni, Hrvatska nema kazneno djelo širenja lažnih vijesti, pa je policiji ostalo da se drži Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, starog zakona još iz vremena bivše Jugoslavije, čija prva verzija datira još iz 1977. godine koji dosad nije doživio značajnije promjene, osim izmjena s početka devedesetih godina kad su novčane kazne određene u njemačkim markama i to dosad nije izmijenjeno iako je marku prije 18 godina zamijenio euro.
Prema tom zakonu propisano je da će se onaj »tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana kaznit za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana«. Dakle, 32 građana koji su širili lažne vijesti o koronavirusu i po mišljenju policije tako uznemirili javnost mogli bi platiti kaznu do najviše osamstotinjak kuna ili provesti u zatvoru do mjesec dana.
"Provjerene" informacije
Takva kazna prijeti, primjerice građaninu koji je u vrijeme kad je stožer pooštravao mjere, objavio da će u Zagrebu biti proglašena potpuna karantena, pa je pozivao građane i da kupe zalihe hrane, jer će se po uzoru na pojedine gradove u Italiji ili Španjolskoj u trgovine moći jednom tjedno i to u određeno vrijeme.
Pritom se pozivao na visoki izvor iz Vlade. Takva karantena u Zagrebu nikada nije proglašena. Bilo je na društvenim mrežama i objava o prepunim bolnicama u Hrvatskoj, o čemu vlasti šute.
Javnosti je poznat i slučaj iz Vrsara gdje je »prave« vijesti o koroni objavljivala žena koja se predstavljala kao liječnica, a na kraju se pokazalo da je osim vijesti lažno i njezino predstavljanje jer nije liječnica. Neki su išli toliko daleko da su građanima objašnjavali na kojim odjelima radi medicinska sestra koja je zaražena, ali je to prešutjela.
Prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih vijesti ‘zaradio’ je noćni čuvar jednog zatvorenog dubrovačkog hotela jer je tijekom smjene preko društvene mreže objavio fotografije s ranijih okupljanja, za koja je tvrdio da se upravo događaju i time krše mjere protiv širenja zaraze.
Potpuno je nejasno i što je početkom travnja jednu 34-godišnju ženu s područja Vrbovca motiviralo da na društvenoj mreži objavi da je zaražena, iako to nije bila. Zdravstvene vlasti pregledom su utvrdile da nije zaražena, a policija je zaključila da je takvom objavom uznemirila sve koje poznaje, posebice one s kojima je bila u kontaktu i koji s njom rade te je i ona zaradila prekršajnu prijavu.
