Posljednjih desetljeća znanstvenici diljem svijeta bilježe zabrinjavajući trend – rak više nije bolest starijih ljudi. Od 1990-ih naovamo, broj slučajeva tzv. raka ranog početka, dijagnosticiranog prije 50. godine života, u stalnom je porastu u gotovo svim dijelovima svijeta.
Riječ je o fenomenu koji još nema konačno znanstveno objašnjenje, ali sve više dokaza upućuje na to da moderna prehrana, mikroplastika, kemikalije i promjene u crijevnoj mikrobioti imaju presudnu ulogu.
Globalni porast od 79 posto – a brojke i dalje rastu
Prema istraživanju objavljenom u časopisu BMJ Oncology, globalna incidencija ranog raka porasla je za 79 posto između 1990. i 2019. godine, dok je smrtnost porasla za gotovo trećinu.
Slični trendovi potvrđeni su i u novim podacima američkog Lancet Public Healtha, koji navodi da su slučajevi čak 17 vrsta raka – od raka crijeva, gušterače, bubrega do dojke i štitnjače – u stalnom porastu među osobama rođenima nakon 1990.
„Ljudi rođeni nakon 1980-ih imaju četiri puta veće šanse da obole od raka debelog crijeva nego oni rođeni oko 1950. godine“, istaknula je dr. Hyuna Sung, epidemiologinja iz Američkog društva za borbu protiv raka, piše Science News.
Znanstvenici upozoravaju da će, ako se ovakav trend nastavi, do 2030. godine broj oboljelih porasti za dodatnih 31 posto, a smrtnost za 21 posto. Najugroženije su generacije milenijalaca i pripadnika generacije Z, koji bi mogli nositi povećan rizik cijeli život.
Znanost još traži odgovore: promjene u prehrani i okolišu
Iako su napredak u dijagnostici i ranije otkrivanje bolesti djelomično odgovorni za veći broj slučajeva, stručnjaci upozoravaju da to ne objašnjava nagli porast kod mladih.
Najčešće spominjani uzroci su promjene u načinu života i prehrani – osobito širenje tzv. zapadnog tipa prehrane, obilježene visokom konzumacijom industrijski prerađene hrane, crvenog mesa, šećera i zasićenih masti.
Takva prehrana može uzrokovati upale, hormonalne poremećaje i promjene u mikrobiomu crijeva, što potencijalno dovodi do razvoja tumora.
„Nije jedan faktor krivac. Riječ je o kombinaciji prehrambenih, okolišnih i bioloških čimbenika koji zajedno povećavaju rizik“, objašnjava dr. Sonia Kupfer, gastroenterologinja sa Sveučilišta u Chicagu.
Analiza objavljena u Frontiers in Nutrition 2022. godine pokazala je da mladi koji konzumiraju puno pržene, rafinirane i masne hrane imaju znatno veću vjerojatnost razvoja karcinoma debelog crijeva. Suprotno tome, prehrana bogata voćem i povrćem ima zaštitni učinak.
Mikroplastika i “vječne kemikalije”
Znanstvenici ističu i zabrinjavajući rast izloženosti mikroplastici i tzv. PFAS kemikalijama, poznatima i kao “vječne kemikalije”. Ove tvari nalaze se u ambalaži, tkaninama i vodi, a njihova prisutnost u okolišu naglo je porasla u posljednjih 30 godina.
„U laboratorijskim istraživanjima mikroplastika je pronađena u većini ljudskih organa i u tumorskom tkivu u većim količinama nego u zdravom tkivu“, kaže dr. Frank Frizelle, kirurg iz Novog Zelanda.
Iako izravna uzročno-posljedična veza još nije dokazana, sve je više indicija da mikroplastika može uzrokovati kronične upalne procese koji potiču razvoj tumora.
Crijevni mikrobiom – novi ključ razumijevanja raka
Najbrže rastući oblik raka kod mlađih od 50 godina je rak debelog crijeva. U SAD-u je već postao glavni uzrok smrti od raka kod muškaraca mlađih od 50 godina, a drugi među ženama.
Nedavno istraživanje objavljeno u Natureu otkrilo je da bakterija E. coli koja proizvodi toksin kolibaktin ostavlja genetske “tragove” u stanicama crijeva, a ti su tragovi tri puta češći kod oboljelih mlađih od 40 godina.
„Ti obrasci mutacija upućuju na izloženost toksinu u ranom djetinjstvu, što može ubrzati razvoj raka desetljećima prije nego što se očekuje“, rekao je prof. Ludmil Alexandrov sa Sveučilišta Kalifornija.
To znači da naši mikrobiomi – bakterijski ekosustavi unutar crijeva – mogu igrati ključnu ulogu u određivanju tko će razviti rak ranije u životu.
Mladi oboljeli: “Liječnici nas često ne shvaćaju ozbiljno”
Uzroci su kompleksni, ali posljedice su stvarne. Sve više mladih pacijenata svjedoči kako su mjesecima pokušavali uvjeriti liječnike da simptomi koje imaju nisu “bezazleni”.
Ryan Decembrino, danas 29-godišnjak iz Philadelphije, imao je jake bolove u trbuhu s 24 godine. Liječnici su mu rekli da nije ništa ozbiljno. Dvije godine kasnije otkriven mu je tumor na debelom crijevu.
„Da sam čekao još godinu dana, ne bih bio živ. Ljudi moraju znati da se rak može dogoditi bilo kome“, kaže Decembrino.
Slično iskustvo imala je i Samantha-Rose Evans iz Engleske, kojoj su liječnici godinama govorili da su njezine nepravilne menstruacije “normalne”. Dijagnozu raka maternice dobila je s 26 godina, javlja Science News.
„Morala sam inzistirati na pregledu. Da nisam, ne bih danas bila ovdje“, kazala je Evans.
Prevencija i svijest – ključ borbe
Znanstvenici upozoravaju da prevencija i rani pregledi mogu spasiti tisuće života.
Austrija i Italija već su uvele probir na rak debelog crijeva za osobe starije od 40 godina, a SAD je 2018. snizio dobnu granicu za kolonoskopiju sa 50 na 45 godina.
„Ako se rak otkrije rano, gotovo uvijek je izlječiv. Problem je što mladi ljudi ne očekuju da bi mogli biti bolesni, a liječnici često ne posumnjaju na rak u njihovim godinama“, objašnjava Michael Sapienza, direktor američke Zaklade za rak debelog crijeva.
Poruka znanstvenika i pacijenata: “Rak ne bira godine”
Iako znanstvena zajednica još traži sve odgovore, poruka stručnjaka i oboljelih je jasna – rak više nije bolest starosti.
Riječ je o kompleksnom, globalnom fenomenu koji zahtijeva nove pristupe – od promjena prehrambenih navika i smanjenja kemijske izloženosti do boljeg razumijevanja crijevnih bakterija i genetike.
„Znanost napreduje, ali svijest mora ići brže“, poručuje Decembrino.
„Rak može pogoditi svakoga. Ne čekajte da prođe – reagirajte na vrijeme.“
