U pravoslavnom svijetu 7. siječnja obilježava se rođenje Isusa Krista, odnosno Božić. Razlog zbog kojeg se Božić slavi na različite datume u katoličkom i pravoslavnom svijetu leži u korištenju različitih kalendara. Iako je većina pravoslavnih zemalja tijekom 20. stoljeća prihvatila gregorijanski kalendar u civilnoj upotrebi, u liturgijskom smislu zadržan je julijanski, koji trenutno kasni 13 dana.
Dva kalendara, dva datuma
Julijanski kalendar, uveden još u 1. stoljeću prije Krista, računao je godinu kao 365,25 dana, dok stvarna solarna godina traje nešto kraće. Ta naizgled mala razlika kroz stoljeća se nagomilala, pa je do 16. stoljeća proljetni ekvinocij nastupao gotovo deset dana ranije nego što bi trebao.
Kako je datum Uskrsa izravno povezan s proljetnim ekvinocijem, papa Grgur XIII. 1582. godine proveo je reformu kalendara. Uveden je gregorijanski kalendar, pri čemu je preskočeno deset dana kako bi se ispravila pogreška, a preciznije su definirana i pravila prijestupnih godina.
Katoličke zemlje poput Italije, Španjolske i Francuske brzo su prihvatile reformu, dok su protestantske i pravoslavne zemlje oklijevale, smatrajući promjenu nametnutom iz Rima. Protestantski svijet kalendar je prihvatio do kraja 18. stoljeća, a pravoslavni znatno kasnije.
Pravoslavni svijet i prihvaćanje novog kalendara
Početkom 20. stoljeća neke pravoslavne zemlje uvode gregorijanski kalendar u svakodnevni život. Bugarska to čini 1916., Rusija 1918., a Srbija 1919. godine, dijelom i zbog stvaranja prve jugoslavenske države u kojoj su zajedno živjeli katolici i pravoslavci.
Dekret o uvođenju novog kalendara donio je kralj Aleksandar Karađorđević, pri čemu je preskočeno 13 dana. Odluka je izazvala snažan otpor konzervativne javnosti i Srpske pravoslavne crkve, koja je odbila prihvatiti reformu u liturgijskom životu te zadržala slavljenje Božića po starom kalendaru – običaj koji traje i danas.
Ne slave svi pravoslavci Božić u siječnju
Iako se 7. siječnja često poistovjećuje s pravoslavnim Božićem, ne slave ga svi pravoslavni vjernici tada. Srbi, Rusi, Gruzijci i Jeruzalemska pravoslavna crkva drže se julijanskog kalendara, dok Grci, Rumunji, Bugari i Albanci koriste revidirani julijanski kalendar, prema kojem Božić pada 25. prosinca. Ukrajinska pravoslavna crkva odlučila je 2023. godine prijeći na slavljenje Božića 25. prosinca.
Poseban slučaj Armenske crkve
Armenska apostolska crkva Božić slavi 6. siječnja, što je praksa iz ranog kršćanstva. Dok je Rimska crkva u 4. stoljeću premjestila Božić na 25. prosinca kako bi se poklopio s rimskim poganskim blagdanima, Armenska crkva tu promjenu nije prihvatila, zadržavši izvorni datum.
