Prema najraširenijoj legendi sv. Lucija bila je plemkinja bogatih roditelja. Otac joj je umro kad je još bila dijete pa je majka Eutihija ostala udovica. Majka je s vremenom razvila hemofiliju. Biti bolesna udovica nije bilo bez opasnosti u to doba pa je zato Eutihija ugovorila brak između svoje kćeri i jednog bogatog poganina nadavši se da će tako zbrinuti svoju Luciju. Nije znala da se Lucija posvetila Bogu odlučivši zauvijek ostati djevica. Vjerojatno i pod utjecajem same Lucije, Eutihija je hodočastila na grob sv. Agate te je ozdravila. Zatim ju je Lucija uvjerila da svoje bogatstvo trebaju podijeliti sa siromašnima što su i učinile.
To se nije svidjelo Lucijinom zaručniku koji ju je zbog toga prijavio lokalnim vlastima. Pred guvernerom Sirakuze bila je primorana prinijeti žrtvu rimskom caru što je ona odbila. Stoga ju je guverner predao u javnu kući gdje je bila oskvrnjena, a potom i ubijena mačem. Kasnije se razvila priča o tome kako su joj tijekom mučenja iskopane oči, bilo od strane Rimljana, bilo da si je to sama učinila te su joj pripisivana razna proročanstva i čudesa koja su se događala tijekom mučenja.
Pouzdano se zna da je među pukom štovanje Lucije bilo jako rašireno od 6. st. Papa Grgur (I.) Veliki uvrstio ju je u misni kanon, a Honorije I. crkvu u Rimu posvetio je njoj u čast (usp. Dorn). Do gregorijanskog kalendara njen je spomendan bio na zimski solsticij. Taj najkraći dan vjerojatno je odabran jer Lucija na latinskom ima isti korijen kao i svjetlost, kao kod nas Svjetlana, pa na sv. Luciju tama pomalo prestaje vladati, tj. svaki dan će od solsticija biti sve duži i duži. Od reforme spomendan joj je 13. prosinca.
Uzima se za zaštitnicu slijepih, mučenih, trgovaca, pisaca i… grloboljaca. Ovako popularnu sveticu mnogi žele za svoju zaštitnicu pa stoga ne čudi da brojne crkve na mnogim mjestima u Europi tvrde da čuvaju neke njene relikvije, pri čemu se ponajviše ističe Venecija (usp. Popham). Lucijino ime kao znak pobjede svjetlosti nad tamom, njeno djevičanstvo, pomaganje siromasima i mučeništvo najvažniji su elementi pučkih običaja i priča. Zato se ona i danas shvaća kao jedna od triju svetaca koji nam nagovještaju istinsko svjetlo Božića. Zbog svoje pomoći siromasima i ljepote na njen se spomendan sadi pšenica kako bi u punoj ljepoti zasjala na Božić.
Sveta Luce u Splitu
Štovanje svete Lucije u Split i Dalmaciju proširio se iz Italije, odnosno Venecije. Živjela je u vrijeme cara Dioklecijana u 3. stoljeću na Siciliji te je podnijela mučeništvo za svoju vjeru.
U crkvi Gospe od zdravlja na Dobrome nalazi se slika svete Luce iz 19. stoljeća sa zavjetnim darovima što nam potvrđuje njeno posebno štovanje u Splitu. Kripta katedrale svetog Dujma također je posvećena svetoj Luciji. Naime, progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se kao mnogostruka zaštitnica slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, jedna od legendi kaže da su sv. Luciji izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida.
Narodni običaji
Generacijama su djeca u Dalmaciji vjerovala kako noć prije samog blagdana, sveta Luca obilazi djecu i na uzglavlju ostavlja suhe smokve, bademe, jabuke i bombone. U nekim krajevima roditelji su svetu Lucu djeci opisivali kao bubamaru koja kroz ključanicu uleti u sobu i ostavi dar. Drugi su je djeci opisivali kao dobrog anđela koji posjećuje djecu dok ona spavaju.
Sveta Luca je otkrivala je ljudima kakvi ih vremenski uvjeti očekuju za cijelu iduću godinu. 12 dana od sv. Luce do Božića predstavlja svaki mjesec nadolazeće godine. Pa kakvo vrijeme bude na blagdan svete Luce takvo će biti dogodine u siječnju, kakvo pak bude sutradan tako će biti u veljači i tako redom.
A osim vremena, neudane djevojke mogu saznati i kome će reći “da”. Na blagdan sv. Luce na 12 papirića trebaju napisati po jedno ime dečkiju koji im se sviđaju, a ako žele izazvati sudbinu, i onih koji im nisu baš dragi, svakog potom presaviju i potom, svako jutro, počevši od 14. prosinca, po jedan papirić bace u vatru ili smeće bez da pogledaju koje ime piše, i tako svaki dan do Božića. Tek kad ostane zadnji papirić, razmota se i pogleda čije ime piše, i to je budući ženik.
Kripta sv. Lucije na sam blagdan bit će otvorena od 7 do 19 sati za molitvu i blagoslovljenu vodu.