Podijelite

Crvena palmina pipa agresivni je nametnik koji napada i uništava palme u više od 60 zemalja svijeta, pa tako i Hrvatskoj i Zadru. Riječ je o kukcu koji nema prirodnog neprijatelja, porijeklom je iz Azije, a raširio se trgovinom zaraženog sadnog materijala.

Tako je već poharao palme diljem Mediterana (posebice Italiju i Španjolsku), a kod nas sve agresivnije uništava palme u Zadru, Dubrovniku, Trogiru, Primoštenu, Rogoznici, Šibeniku…

Posljednje informacije vezane uz zarazu palmi ispred Ljepotice koje će se, unatoč redovnim tretiranjima, najvjerojatnije morati ukloniti. Pomoćnica direktora Nasada Zrinka Prusac je za Zadarski list pojasnila da su najveći problem palme na privatnim posjedima koje se ne liječe od zaraze, a tvrtka Nasadi vrši liječenje palmi od 2014. godine kad se pipa pojavila.

– Po nekim procjenama, na jedno zaraženo stablo palme, iduće godine zarazi ih se osam, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od 10 km. Ministarstvo poljoprivrede je 2014. god. izradilo akcijski plan za suzbijanje i sprječavanje širenja pipe na palmama. Mi smo u tvrtki Nasadi po tom planu radili, ali je to bila i obaveza privatnih vlasnika da ih zaštite – kazala je Prusac.

Zaraza se brzo širi

Nadalje objašnjava kako se zaraza brzo širi jer se odrasla ženka crvene pipe rilom zakači u samu bazu lista, liježe 200-300 jajašaca iz kojih se razviju ličinke koje izjedaju mekano palmino tkivo, vegetativni vrh, nakon čega se palma vrlo brzo osuši i propadne. Nažalost, simptomi su tako uočljivi tek kad je prekasno za spašavanje drveta.

– U Zadru se na javnim zelenim površinama već godinama borimo protiv nje tretirajući palme na Branimirovoj obali, Jazinama, Poluotoku. Ukupno je riječ o oko 150 palmi. Zbog jakog napada, u zadnje dvije godine pojačali smo mjesečno tretiranje pa tako u “srce” palme ulijevamo otopinu 20-30 l čiji miris odbija štetnike – objašnjava Prusac naglasivši kako je među najugroženijima kanarska datulja koja se nalazi na Branimirovoj obali i na kojoj je primijećena zaraza.

– Nakon što je pojede iznutra, jedino što se može učiniti je drvo posjeći, a ostatke zbrinuti ili zakopati, spaliti ili uništiti. Nažalost, uklanjanje dijela palmi trajno mijenja i vizuru grada (već su uklonjene 3 palme na Branimirovoj obali), ali drugog rješenja zasad nema – kazala je Prusac.

Pronađena spasonosna metoda?

U lipnju 2018. godine prvi je put na hrvatskoj obali, u Zadru, izvršena zaštita pneumatskim injektorima u deblo palme. Nakon odobrenja Ministarsva poljoprivrede za djelatnu tvar koja se jedina koristi za ovaj proces, metoda će vjerojatno biti spasonosna za budućnost opstanka palmi.

– Stupili smo u kontakt s tvrtkom koja provodi ovaj postupak. Sredstvo se ubrizgava u deblo, te na taj način insekticid dolazi direktno do mjesta napada štetnika. Ovo je trenutno najbolji način prilikom zaštite i mislimo da će se s tretiranjem u vegetativni vrh i u deblo palme uspjeti sačuvati i zaustaviti širenje zaraze, kazala je Prusac naglasivši kako zasad ne postoji čarobno sredstvo koje će riješiti problem palmi.

– Proći će još puno godina dok se ne nađe lijek, a još k tome, sredstva moraju dobiti i dozvolu Ministarstva poljoprivrede i proći istraživanja i pokusno tretiranje, praćenje kao i neophodno znanje i stručnost za provođenje terenskih ispitivanja sa sredstvima za zaštitu bilja – dodala je Prusac.

Nužan hrvatski rasadnik palme

– Hrvatska uvozi palme iz Španjolske i Italije. Proizvodimo sami našu autohtonu nisku žumaru (tzv. palma grm), dok za ove druge palme na Jadranu nema rasadnika – pojasnila je Prusac dodavši kako je za vrijeme bivše države takav rasadnik bio na Visu, ali je propao.

– Ovo što je rečeno za 15-tak palmi ispod Ljepotice bit će nemoguća misija jer izvaditi palme i ponovno ih vratiti, za to vrijeme ih negdje smjestiti dok se ne napravi obala, a postoji mogućnost zaraze, i svugdje je zaraza oko njih? Ne znam hoće li se to moći izvesti – kazala je Prusac dodavši kako je i ponovna sadnja iste ili slične vrste također suluda jer će se zaraza opet proširiti.

– Najbolje je nabaviti neku autohtonu vrstu poput kostele, ali to će odlučiti struka – kazala je Prusac zaključivši kako je sva sreća da pipa ne prelazi na druge kulture.



Podijelite

Komentiraj

Napišite komentar

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Upišite svoje ime