Snimka s Biokova obišla je Hrvatsku, ali i znatno šire. Radi se o kamenoj lavini koja se dogodila na južnim obroncima najviše obalne planine Hrvatske.
Par planinara snimio je kamenu lavinu koja je trajala nekoliko minuta. Naime, na planini se uvijek gomilaju kamene gromade, ali isto tako i kamenje. Ova područja gdje se nakuplja kamenzovu se sipar. Taj sipar često producira kamene lavine koje može potaknuti prirodna pojava poput oborina, snijega, potresa, ali i ljudska aktivnost poput običnog hodanja ili trčanja.
Video je do sada pregleda 1,8 milijuna puta.
Iako se nekima snimka može učiniti "simpatična", radi se o vrlo opasnoj pojavi. Znaju to vrlo dobro iskusni planinari, osobito alpinisti. Naime, za vrijeme kamene lavine, nekad je dovoljan udarac kamenčića u nezgodno mjesto, poput glave, da sve završi fatalno za planinara. Spuštajući se niz strme padine planina, kamenja, pa i najmanji kamenčići, mogu doseći vrlo velike brzine, a to predstavlja vrlo opasnu situaciju.
Takve su situacije znatno češće u Alpama nego kod nas, zbog činjenice da se radi o znatno višim planinama, ali i toga da se povlačenjem ledenjaka iz Alpa stvaraju krajobrazi koji su vrlo pogodni za stvaranje kamenih lavina.
Jedno od takvih područja je čuveni "Kuloar smrti", na putu za najviši vrh zapadne Europe, Mt. Blanc. Naša redakcija u kolovozu prošle godine svjedočila je takvoj lavini u kojoj su najveća kamenja bila veličine osobnog automobila. Radi se o smrtonosnim lavinama koje svake godine odnose ljudske živote.
No, koliko je Biokovo stvarno opasno sa svojim kamenim gromadama najbolje se sjećaju stanovnici Makarskog primorja koji su doživjeli katastrofalni potres 7. siječnja 1962. godine.
Prisjetimo se što se tada dogodilo:
Prije više od 57 godina, 7. siječnja 1962. godine, započela je serija potresa koja je punih 15 dana pogađala Makarsku i Makarsko primorje s katastrofalnim posljedicama. Uz golemu materijalnu štetu te evakuaciju stanovništva, ukupno je do 22. siječnja zabilježeno 58 podrhtavanja tla, a najjači udari bili su upravo ovaj prvi, koji je iznosio 5,9 stupnjeva po Richteru te onaj ‘slavni’ od 11.siječnja, s jačinom od 6,2 stupnja po Richteru.
Tom je prilikom poginulo dvoje ljudi – na 20-godišnjeg Emila Marinovića srušio se zid kuće u zaseoku Marinovićima u Podgori, dok je nakon odrona kamenja život izgubio i tada 62-godišnji stanovnik Drašnica Jure Prlac. Inače, temom potresa iz 1962. Bavio se mladi znanstvenik Ivan Hrstić, čiji je rad na ovu temu predstavljen još 2012. godine tijekom znanstvenog skupa o Makarskom primorju od Drugog svjetskog rata do danas. Prema podacima koje je prikupio i objavio u svom znanstvenom radu, koji možete pročitati na ovom linku, u Makarskoj i na području Makarskog primorja od 7.do 22. siječnja 1962. godine u potresu je direktno srušeno 285 objekata, a čak 557 ih je oštećeno u toj mjeri da su kasnije morali biti srušeni – tako je najviše direktne štete pričinjeno u Podgori gdje se srušilo 111 objekata, u Drašnicama ravno 100, dok je u Makarskoj nakon 22. siječnja ostalo 193 objekta koja su morali biti srušeni zbog nastale štete, dok je u gradu preko 400 objekata zahtijevalo ili veće ili manje popravke.
Upravo 11. siječnja na dan najsnažnijeg udara donesena je odluka o evakuaciji stanovništva, koje je tadašnja Jugoslavenska ratna mornarica brodovima otpremala na sigurna mjesta, a na području Baške Vode, Makarske, Tučepi, Podgore, Zaostroga i Vrgorca postavljeno je oko 500 velikih šatora u koje se smjestilo oko 3.500 ljudi. Mnogi su stanovnici ovog područja privremeno ili trajno napustili svoj kraj smjestivši se širom nekadašnje države, a svakako je interesantan podatak da je nakon evakuacije u siječnu 1962. godine u jednom trenutku u Makarskoj ostalo samo 200 stanovnika.
Potresi iz 1962. nisu bili samo podsjetnik na to koliko smo mali pred bijesom prirode, ova katastrofalna događanja u mnogočemu su obilježila i budućnost Makarske – prije svega činjenicom da se upravo nakon potresa događa odljev stanovništva iz biokovskih zaselaka koji su odlučili napustiti svoje domove u planini i preseliti se bliže moru , što je u samo 10 godina dovelo do 85 postotnog rasta stanovništva – tako je, primjerice, u 1961. godine u Makarskoj bilo registrirano 3634 stanovnika, dok je 1971. godine bilo čak 6.700, prenosi makarsko-primorje.com.
