Tijekom srijede u većem dijelu Dalmacije prevladavale su vrlo visoke temperature, pa je do 12 sati najtoplije bilo u području Dalmatinske zagore. U Sinju je izmjereno 33 Celzijeva stupnja, kod Drniša 34, a prema mjernim postajama Pljusak.com najtoplije je bilo u Golubiću kod Knina, Staševici kod Vrgroca i Grudi u Konavlima gdje je izmjereno 36 Celzijevih stupnjeva, te Vidu kraj Metkovića s čak 37 stupnjeva.
Postaja DHMZ-a Zadar mjeri 31 stupanj, a slične temperature su od Šibenika sve do Dubrovnika. Na otocima se temperature kreću između 30 i 33 Celzijeva stupnja, a najtoplije je u Starom Gradu na Hvaru koji mjeri 34 i Milni gdje je izmjereno 35 Celzijevih stupnjeva. Isto ovako vrijeme očekuje nas i sljedećih sati, a temperature bi mogle dosezati do 37 Celzijevih stupnjeva.
Inače, danas je more prvi put ove godine na našem dijelu Jadrana doseglo 30°C, a to se dogodilo na Malom jezeru na Mljetu.
More je danas u Komoži i Lastovu bilo 28°C, Splitu i Šibeniki 27°C. U tako se toplom moru već teško osvježiti...
Osvježenje od velikih vrućina možete pronaći tek na većim nadmorskim visinama, gdje su temperature nešto niže. Primjera radi, na vrhu Biokova, svetom Juri, u 12 sati izmjereno je tek 18 Celzijevih stupnjeva. Za sve one koji su osuđeni na nizine, donosimo preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo za zaštitu od visokih temperatura:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekučije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama.
- Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
- Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomozite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
- Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu
- Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
