Vakula najavio: Očekuje nas toplija i kišovitija jesen od normalne

Ne bi trebalo čuditi bude li na kraju i ova godina jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja


Zoran Vakula je na HRT-u objavio jesensku prognozu, ali i objasnio kako je već sada teško bilo što precizno prognozirati, a i općenito je ova godina pokazala puno promjena od najavljenih sezonskih prognoza.


“Unatoč još ponegdje vrućim danima, prvi rujanski vikend u većini je Hrvatske opravdao naziv i prvog jesenskog. Barem prema klimatološkom računanju. Količina oborine prva dva rujanska dana ponegdje je već veća od polovine prosjeka cijeloga rujna, primjerice u Gradištu pokraj Županje, Pazinu i Zemuniku, a i temperatura zraka se snizila u odnosu na onu prošlih dana. I u ponedjeljak će, na prvi dan nove školske godine mnogima dobro doći kišobran ili kabanica, a nekima vjerojatno i dugi rukavi.

No, ne spremajte ni kratke jer u nastavku će rujna biti i iznadprosječne topline”, poručuje Vakula u tekstu objavljenom na HRT-u koji u nastavku prenosimo u cijelosti.

Prvi tjedan nove školske godine

Osim promjenljivog, i u odnosu na nedjelju – manje toplog ponedjeljka, s mjestimičnom povremenom kišom, podjednako će vrijeme biti i u utorak, a od srijede ponovno toplije, uz više sunčanih sati, premda posvuda ne i suho.

Jesen – iznadprosječno topla, ponegdje i kišovita?



Na podjednaki ugođaj – relativne topline i mjestimičnog viška oborine, prema trenutačnim se dugoročnim prognozama valja pripremiti ne samo sljedećih dana, nego i sljedećih tjedana i mjeseci.

Povećana je vjerojatnost da će i srednja sezonska temperatura, a i svakog od sljedeća tri mjeseca u većini Hrvatske biti barem malo viša od prosjeka, a podjednaka je prognoza i ukupne sezonske količine oborine za Jadran i područja uz njega, dok je u sjevernijim krajevima vjerojatnost odstupanja od prosjeka znatno manja.



Naravno, promjene su moguće jer ove godine prognoze po sezonama i mjesecima nisu pouzdane kao inače – sjetimo se samo hladnoće ožujka i posebice veljače, prije koje su dugoročne prognoze davala povećanu vjerojatnost iznadprosječne topline. No, za ljeto su se pokazale jako dobre, posebice za temperaturu.

Ljeto ekstremno toplo, iako većinom bez rekorda

U očekivanju službenih ocjena klimatologa DHMZ-a, iz preliminarnih analiza može se zaključiti kako je i ovo ljeto bilo iznadprosječno toplo, čak uglavnom “vrlo toplo” i “ekstremno toplo” u odnosu na klimatološke srednjake iz razdoblja 1961. – 1990. godina, prema kojem se još službeno uspoređuje, dok su ocjene raspršenije od “normalno” do “vrlo toplo” prema novijem klimatološkom razdoblju, od 1981. do 2010. godine.

Upravo ta učestalost iznadprosječnih vrijednosti posljednjih desetljeća, koje su nas navikle na velike vrućine, a i relativno česta kiša u mnogim mjestima prošlih mjeseci djelovale su na dojam mnogih kako ovo ljeto “nije bilo neko”. Iako, prema ukupnoj ljetnoj količini oborine, službene klimatološke ocjene će vjerojatno većinom biti “normalno”, uz mjestimična odstupanja, primjerice “sušno” u Splitu te “kišno” u Osijeku, prema novijoj klimatologiji – i u Dubrovniku, gdje je manjak srpanjske količine kiše nadoknadio lipanj, dijelom i kolovoz.

A upravo u Dubrovniku je ovogodišnji kolovoz nadmašio dosadašnji rekord iz 2012. godine, kada je srednja mjesečna temperatura bila 27,7 °C. Ove godine za čak 0,4 °C viša!

Prema trenutačno dostupnim podacima, u ostalim su mjestima rekordi izostali, ali ne za puno. Srednja temperatura kolovoza na Griču je bila viša od ovogodišnje samo 1992., 2003. i 2012. godine, a podaci postoje od 1862. godine. Na Hvaru, gdje se mjeri još od 1858. – još rjeđe – samo već navedenih godina u ovome stoljeću.

Od siječnja do kolovoza – k’o rijetko kada, u Dubrovniku i nikada

Zahvaljujući kolovozu, ali i većini ostalih mjeseci, posebice siječnju, travnju i svibnju, koji su bili među najtoplijima u povijesti mjerenja, gdjekoji i rekordni, i prve dvije trećine godine bile su kao rijetko kada. Viša srednja temperatura zraka bila je samo 2007. godine, a u Dubrovniku – čak ni tada.

2018. još jedna od najtoplijih?!

Slijedom toga, a i već spomenute povećane vjerojatnosti za nastavak barem malo toplijih mjeseci od prosjeka tijekom jeseni, a i u prosincu, za razliku od 2007., kada je posljednja trećina godine bila hladnija od srednjaka, ne bi trebalo čuditi bude li na kraju i ova godina jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja. Čak i među 5 najtoplijih. Službeniju analizu i prognozu 2018. na globalnom nivou objavit će Svjetska meteorološka organizacija (SMO) tijekom jeseni.

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime