Upravni sud u Splitu donio je nepravomoćno rješenje kojim je splitsko brodogradilište ostalo upisano kao vlasnik obalnih ophodnih brodova.
– Ovo je očekivana odluka Upravnog suda u Splitu. Hvala Bogu da je sud brzo donio odluku i da nam ta tužba nije odnijela još godinu dana. Sada treba sjesti i početi raditi, a ne tražiti načine kako ne raditi – komentirao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, rješenje Upravnog suda u Splitu kojim je odbačena tužba i prijedlog Republike Hrvatske za određivanje privremene mjere kojom se zabranjuje Brodogradilištu specijalnih objekata otuđenje i opterećenje brodova u gradnji. Riječ je o obalnim ophodnim brodovima. Time ostaje na snazi rješenje kojim ih je splitska Lučka kapetanija upisala i uknjižila splitski škver kao njihova vlasnika, piše Večernji list.
Dopisuju se
Tomislav Debeljak nada se da će se dogovoriti s MORH-om. Traži korekciju cijena koje su u međuvremenu znatno narasle, nakon čega bi, kako najavljuje, nastavio s poslom. Komunikacija je, kaže, uspostavljena.
– Izmijenili smo dva dopisa, konačno smo dobili nekakav odgovor od MORH-a sa željom da se konačno sastanemo. Na dispoziciji smo da konačno sjednemo, dogovorimo se i krenemo raditi – izjavio je Debeljak koji rješava administrativnu proceduru kako bi aktivirao kredit jednog američkog fonda zahvaljujući kojemu najavljuje da će uskoro pokrenuti proizvodnju u splitskom brodogradilištu.
MORH je, kako je uobičajeno, i ovoga puta angažirao Državno odvjetništvo, i to ŽDO Split da na sudu brani njegove, odnosno interese RH. Stoga je prvostupanjska odluka Upravnog suda u Splitu o problematici obalnih ophodnih brodova jako iznenadila odgovorne u MORH-u. Za sada tek kratko komentiraju nastalu situaciju i šalju obavijest da će “nadležno državno odvjetništvo uložiti žalbu Visokom upravnom sudu RH na navedeno rješenje”.
Neslužbeno, može se čuti da će sada uslijediti niz sastanaka na više razina između MORH-a, ali i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Državnog odvjetništva. MORH-u, naime, nije jasno ni ponašanje kolega u Ministarstvu prometa vezano za upis serije od četiri obalna ophodna broda koje za HRM i Obalnu stražu gradi Brodosplitov pogon BSO.
Uznemirenost u MORH-u je razumljiva jer u poslu koji sa splitskim škverom traje već devetu godinu (!), nakon što je MORH ukupno platio minimalno 280 milijuna kuna (ili sada 37 milijuna eura, oko 70 posto vrijednosti ugovora), sagrađen je i predan HRM-u tek prototip obalnog ophodnog broda, “Omiš”. Ostala četiri broda zastala su zbog velikih financijskih problema Brodosplita u raznim fazama, od navodno 50 do 85 posto dovršenosti. Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak već godinu dana tvrdi da može nastaviti gradnju, ali ako MORH uplati oko 16 milijuna eura (120 milijuna kn).
To pak MORH-u ne pada na pamet nego traži da se Debeljak drži slova ugovora i počne dovršavati iduće brodove, a tek nakon toga može uslijediti nova uplata iz MORH-a. I premda Brodosplit s dovršetkom ovih patrolnih brodova za HRM kasni godinama, ugovori koje je s MORH-ove strane prvo potpisao ministar obrane Ante Kotromanović još 2014. te poslije nove ugovore ministar obrane Damir Krstičević, očito su išli u dobroj vjeri na ruku hrvatskom brodograditelju jer, kako vidimo, na penale zbog kašnjenja sada se nitko ne poziva.
Ima li kapaciteta
Saznaje se da, pored svega, kontakti na tehničkim razinama između MORH-a i BSO-a postoje, no da Debeljak još nije pismeno potvrdio da on može tehnički, organizacijski i financijski jamčiti dovršetak brodova i da za to i dalje ima i radne kapacitete, odnosno kvalificirane zaposlenike. Iz Brodosplita pak ne stižu isto nikakve optimistične vijesti, osim tvrdnje da oni mogu dovršiti prvi brod, da će to učiniti i onda ga, ako ne bude dogovora, ponuditi tržištu, javlja Večernji list.
Bude li tako, to će izazvati novi sukob jer se zna da se praktično vojni brod ne može prodati “na tržištu” niti izvesti bez izvozne dozvole koju daje Vlada RH. S obzirom na to da zbog neplaćanja BSO ne može doći u posjed naručenog pramčanog topa od 30 mm, teoretski se brod može vjerojatno dovršiti kao nekakav civilni. Teško je povjerovati u mogućnost ovakvog raspleta jer MORH je ipak platio 70 posto vrijednosti, a dobio 20 posto brodova. Čak i prema Brodosplitovoj računici, a oni traže priznavanje znatnog poskupljenja u odnosu na ugovorenu cijenu, MORH je dobio premalo za već uplaćeno.
