Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, Danijel Nestić, usporedio je plaće u Hrvatskoj i Sloveniji i utvrdio da su plaće u hrvatskom javnom sektoru gotovo dosegnule slovenske, unatoč manjem BDP-u i nižim poreznim davanjima. Ističe da je uzrok tome reforma plaća u javnom sektoru.
Izdaci za plaće u javnom sektoru najveći nakon Danske
Dok nastavnici štrajkaju zbog preniskih koeficijenata, Vlada naglašava prošlogodišnji značajan rast plaća kroz izmjene koeficijenata.
Prema Nestiću, prosječne neto plaće u hrvatskom javnom sektoru prošle su godine bile približno jednake slovenskim, iako je slovenski BDP 45% veći. U domaćem javnom sektoru plaće su bile 40% veće od onih u prerađivačkoj industriji, dok su u Sloveniji razlike između sektora znatno manje.
"Sve ovo ukazuje na znatno povoljniji položaj javnog sektora u Hrvatskoj u odnosu na ostatak gospodarstva. Usporedba sa Slovenijom ukazuje da je Hrvatska s rastom plaća u javnom sektoru otišla iznad razina koje sugerira ukupna razina razvijenosti, odnosno snaga i razvijenost poslovnog sektora. Na to isto tako upućuju i ukupni izdaci opće države za naknade zaposlenima, pri čemu je procijenjeno da Hrvatska nakon reforme plaća iz 2024. godine na te naknade izdvaja 13,2 posto BDP-a, što je drugi najveći izdatak u EU-u.
Veće relativne izdatke za plaće ima samo Danska, dok Hrvatska ima čak i nešto veće izdatke od Finske i Belgije. Iako po tome slična visokorazvijenim zemljama s dugom tradicijom snažne socijalne države, Hrvatska po svojoj razvijenosti i kapacitetima upravljanja javnim sredstvima ne pripada ovom krugu zemalja, što otvara rizike za fiskalnu održivost ovakvog stanja", ustvrdio je Nestić u svojoj analizi.
Prosječna bruto plaća u Sloveniji je lani iznosila 2395 eura (31,5% više nego u Hrvatskoj), a minimalna plaća 1278 eura. Iako su bruto plaće znatno veće, zbog nižih poreza u Hrvatskoj, razlika u neto plaćama je manja – prosječna neto plaća u Sloveniji bila je 1650 eura, a u Hrvatskoj 1356 eura, prenosi Tportal.
Slovenija ima jaču industriju
U privatnom sektoru, slovenski radnici imaju 38% veću neto plaću u prerađivačkoj industriji i 27,5% veću plaću u trgovini nego hrvatski radnici. U javnom sektoru razlike su manje: neto plaće u javnoj upravi i obrani u Sloveniji su bile tek 6,9% veće nego u Hrvatskoj, a u obrazovanju gotovo izjednačene, dok su u zdravstvu u Hrvatskoj čak i nešto više.
Položaj javnog sektora u Hrvatskoj dodatno je poboljšan: neto plaće u javnoj upravi bile su 26,2% veće od prosjeka gospodarstva, dok je u Sloveniji ta razlika iznosila 10,9%.
Nestić objašnjava kako razlike proizlaze i iz strukture gospodarstva: Slovenija ima jači industrijski sektor s proizvodima više dodane vrijednosti, dok je hrvatska industrija slabija.
Inflacija nije dostatno objašnjenje
Reforma plaća u Hrvatskoj od 2022. godine rezultirala je bržim rastom plaća nego u Sloveniji. U Hrvatskoj su plaće u javnom sektoru u dvije godine porasle 35-40%, dok su u Sloveniji rasle 12-15%.
Iako se veći rast plaća u Hrvatskoj djelomično opravdava višom inflacijom, razlike u rastu plaća ne mogu se u potpunosti objasniti samo inflacijom, zaključuje Nestić.
Također predlaže da se plaće državnih dužnosnika u budućnosti vežu uz plaće u poslovnom sektoru, a ne javnom sektoru, kako bi se izbjegli sukobi interesa i osigurala veća fiskalna održivost.
