"Od 1. siječnja građanima je, barem formalno, omogućeno pravo na besplatan bankovni račun. Tako barem tvrdi Vlada. Međutim, već prvi dan primjene 'reforme' otkriva duboku apsurdnost sustava", upozorio je Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ).
"Da bi potrošač ostvario navedeno pravo mora osobno doći u banku, dakle ne virtualno, ne putem opunomoćenika, nego fizički doći, dopuzati, biti donesen, kako god. Punomoći, pa čak i one potpune i neograničene, u ovom slučaju ne vrijede. Ako ste nepokretni, bolesni ili institucionalizirani onda je očito da vaše pravo prestaje tamo gdje počinje zdrav razum", dodao je.
Špika tvrdi da, ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla, piše Dnevnik.hr.
"Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga. Sve se to događa nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, čija je primjena toliko kaotična da cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, sa bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica", ustvrdio je.
"Hrvatska narodna banka jasno je navela kako su kreditne institucije dužne, na zahtjev potrošača, omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće ili mirovine, od 1. siječnja 2026., neovisno o broju drugih računa. To doslovno stoji u službenom objavi HNB-a, no dio banaka očito smatra da se zakoni odnose na sve izuzev na njih", napomenuo je.
Osobni se dolazak, nastavio je, traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime, što pokazuje koliko je situacija izvan svake pameti.
"Neke banke idu i korak dalje pa samovoljno 'dorađuju' pravila, sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima uskraćuju pravo na besplatan račun, drugdje se igraju s potpisnim obrascima koje je moguće dobiti isključivo u poslovnici i koje mora vlastoručno potpisati vlasnik računa. Ima i onih koje prije 'besplatnog' računa traže trenutačno zatvaranje minusa, zatvaranje postojećeg računa i otvaranje novog, ili neku treću varijantu iscrpljivanja", napominje predsjednik BUZ-a.
"Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika. Kada je u pitanju zarada digitalizacija je savršena. Kada je u pitanju pravo građana osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i sa malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju veoma koordinirano, gotovo kartelski", ustvrdio je.
Napominje da je Vlada znala što će se događati te da je to bilo jasno već tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani prema kojima bi besplatne usluge bile automatski dostupne, a ne uvjetovane zahtjevom uz dolazak u banku.
"Odbijen je i amandman koji bi korisnicima omogućio da sami izaberu besplatnu uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, umjesto one koju im banka „velikodušno“ dodijeli, a koju često uopće ne koriste. Da su ti amandmani prihvaćeni ne bismo gledali gužve pred bankama ni rastuće nezadovoljstvo građana koji se ponovno osjećaju prevarenima. Ništa novog, zar ne?", napisao je u priopćenju.
"Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno sa lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. 'besplatnih' računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist 'malog čovjeka'. Pitanje je samo do kada će šutljiva većina sve to nijemo promatrati?", upitao je Špika na kraju priopćenja.
