Više od 20.000 potresa zatreslo je ovaj tjedan južni Island, uzdrmavši glavni grad Reykjavik i držeći geologe na nogama jer svi znakovi upućuju na erupciju vulkana, izvijestio je Islandski meteorološki ured (IMO) u četvrtak (4. ožujka).
Ovotjedni maraton potresa nastavak je seizmičkih aktivnosti koje su započele 24. veljače kada je potres magnitude 5,7 pogodio područje islandskog poluotoka Reykjanes - oko 32 kilometra od glavnog grada, piše Live Science.
Potresi u rasponu od 5,0 do 5,9 stupnjeva magnitude smatraju se umjerenima, a mogu dovesti do male štete na obližnjim zgradama, navodi Michigan Technological University. Srećom, epicentar potresa bio je dovoljno daleko od naseljenih područja otoka tako da štete nisu zabilježene.
Velika većina od tisuća potresa koji su uslijedili nakon događaja 24. veljače bila je manja, sa samo dva jača koja su registrirana iznad magnitude 5,0, prema IMO-u. Ipak, stanovnici Reykjavika osjećaju potrese iz dana u dan, a neki se "bude s potresom, drugi spavaju potresom", rekao je Thorvaldur Thordarson, profesor vulkanologije na Sveučilištu Island, za New York Times.
Iako djeluje uznemirujuće, "nema razloga za brigu", dodao je Thordarson, budući da su svi potresi bili slabi i dovoljno udaljeni od glavnog grada.
U prošlosti su se seizmičke aktivnosti poput ove javljale uoči erupcija vulkana na jugu Islanda, prema IMO-u. Kretanje magme na granici gdje se susreću sjevernoamerička i euroazijska tektonska ploča vjerojatno je prouzročilo podrhtavanje, navela je agencija, što bi moglo potaknuti pet aktivnih vulkana na poluotoku Reykjanes.
Ako neki od vulkana na jugu Islanda u narednim tjednima ipak eruptira, erupcije će biti i očekivane i njima se može upravljati.
Prema Thordarsonu, vulkani južnog Islanda doživljavaju "puls" aktivnosti svakih 800 godina, a posljednji se puls dogodio između 11. i 13. stoljeća.
Potencijalne erupcije bi ipak trebale predstavljati malu prijetnju za stanovništvo jer ne bi izgledale nimalo nalik eksplozivnoj erupciji vulkana Eyjafjallajökull 2010. godine, koji je u nebo poslao stupac pepela viši od 9 kilometara, prisilio stotine ljudi na evakuaciju i šest dana zaustavio europski zračni promet, piše Live Science.
"Erupcije na jugozapadnom Islandu tekućeg su tipa stijene zvanog bazalt. To rezultira usporenim potocima lave koji se napajaju iz slabo eksplozivnih kratera", napisao je McGarvie sa Sveučilišta Lancaster u Lancashireu u Engleskoj. "Na Islandu se one nazivaju" turističke erupcije "jer su relativno sigurne i predvidljive."
