Standardi ljepote oduvijek su dominirali društvom. Kroz stoljeća su se mijenjali, no tijekom 20. i 21. stoljeća uglavnom su se ustalili u jednu, čvrstu viziju onoga što bi trebalo biti "lijepo". Prije, reklame na televiziji i modeli u časopisima su nametali određene standarde mladim ženama diljem svijeta, no u posljednjim desetljećima s ubrzanim rastom interneta i društvenih mreža više nije moguće samo ugasiti televiziju ili ne kupiti časopis, jer nas standardi ljepote prate svugdje u stopu.
Nerealni standardi ljepote prvenstveno su danas rasprostranjeni na platformama društvenih mreža. Bilo da se radi o Instagramu ili TikToku, sadržaj s kojim se susrećemo rijetko odražava stvarni izgled pojedinaca, što je činjenica na koju lako možemo zaboraviti. Učestalost digitalno izmijenjenih slika, dobro osvijetljenih videozapisa i sveprisutnih filtara lica uspostavlja okruženje u kojem idealizirana tijela i lica postaju mjerilo prema kojem se mnogi pojedinci ocjenjuju. Unatoč naizgled bezazlenom činu boravka na ovim platformama, svaka slika na koju naiđemo na društvenim mrežama ostavlja dojam, koji može biti štetan. A u posljednje vrijeme sve štetniji je sve mlađoj skupini.
U ožujku 2022. kompanija Dove provela je istraživanje kojim je ispitalo je više od 1000 djevojaka u dobi od 10 do 17 godina u vezi sa standardima ljepote na društvenim mrežama. Šokantno, polovica djevojaka otkrila je da izloženost toksičnim savjetima o ljepoti na društvenim mrežama značajno pridonosi njihovom iskustvu niskog samopoštovanja.
U posljednje vrijeme, raste trend sve mlađih "influencera", i sve mlađe publike koja iste prati. Kako je došlo do svojevrsne eksplozije skincare influencera (osoba koje na svojim mrežama promoviraju proizvode za njegu lica), dok su beauty influenceri (koji uglavnom promoviraju šminku i savjete za make-up) popularni već odavna, tako je došlo i do žalosne činjenice da djeca - vođeni tim primjerima - sve ranije koriste neprimjerene proizvode za lice.
O svemu navedenome razgovarali smo s prof. dr. sc. Neirom Puizinom Ivić, pročelnicom Klinike za dermatologiju splitskog KBC-a.
Glavni problem je, kaže, što ovim trendovima svi imaju pristup, a na njima se svatko može oglašavati, što rezultira gubitkom razumnog pogleda na svakodnevni život, a autoritet postaju osobe koje nisu kvalificirane u tom području.
"Prezentiraju se kao kvalificirane osobe i postanu vidljive objavama, a ponekad čak i meni nepojmljivim davanjem medijskog prostora katkada u središnjim informativnim emisijama u udarnom terminu. Upravo davanjem medijskog prostora šire se takve nesuvisle vijesti i propagiraju postupci koji mogu naškoditi mladim, nekritičnim osobama bez životnog iskustva", kaže.
Uz to, navodi da su problemi i manjak roditeljskog autoriteta kao i manjak vremena provedenog u konstruktivnom i odgojnom razgovoru sa djecom.
"Odgajanje u kojem ne postoje granice, a djeci je pritom sve dopušteno, rezultirat će razvojem u osobu koja je nesigurna i sklona tjeskobama u odrasloj dobi, emotivno nestabilnim te sklonim prihvaćanju nekih ideologija i autoriteta zbog manjka mogućnosti građenja svog vlastitog sustava vrijednosti. Danas je djeci sve dopušteno i u tom pedocentrizmu čak i snimanje i emitiranje ovakvih nesuvislih klipova kojima šire štetne postupke i moguća oštećenja", upozorava prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić.
Kada sve počinje?
"Korištenje šminke obično započinje u pubertetu ili adolescenciji kada zbog akni ili blagog crvenila počinje korištenje pudera ili korektora. U toj dobi neizgrađenoj dječjoj psihi se čine ti nedostaci najgori u životu i imperativ glatke kože kojoj su izloženi na društvenim mrežama (uz pomoć filtera i nijansiranja bojama) im se čini nedostižnim pa posežu za kozmetikom koja je njima neprimjerena poput pudera sa velikim udjelom pigmenta koje primjenjuju na mladu kožu", objašnjava.
Kaže, razumljivo je da tada osoba ima osobnost koja je jako dinamična, gdje se mijenjaju brzo stilovi kako oblačenja, frizura a tako i šminkanja kojima katkada pokazuju pripadnost pojedinim društvenim supkulturama.
"Za sve te promjene u pubertetu i adolescenciji treba imati sluha, jer se svi različitom dinamikom razvijamo i sazrijevamo, no roditelji moraju biti prisutni i imati razumijevanja i strpljenja. Naravno da u ovom razdoblju je primjena šminke očekivana i vrlo često je i pretjerana", navodi.
"Primjena šminke prije puberteta je bespotrebna i obično djeca nemaju potrebe za tim osim katkada imitiranja roditelja ili starijih sestara, no izlazak sa takvom šminkom se ne bi trebao dopustiti ma koliko to veselilo dijete, jer se neminovno nameće problem pretjerane seksualizacije djece (malene Lolite) i privlačenja pažnje katkada starijih na što bi roditelji morali dobro pripaziti", upozorava.
Koje su moguće posljedice?
Kako kaže prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, dječja koža prije puberteta i početka lučenja hormona je tanka i nježna, bez pretjeranog lučenja masnoće, pa je samim tim za očekivati da se lakše ošteti. Šamponi za dječje vlasište su bitno drugačiji od onih za vlasište odraslih te primjena šampona za odrasle u dječjoj dobi može izazvati jaku iritaciju zbog dodatnog isušivanja. Tako je i sa kozmetikom.
"Mladoj koži treba samo vlaženje i čuvanje integriteta barijere. Stoga postoje kozmetičke linije za dječju kožu koja u principu nema nepravilnosti i ima zadatak očuvanje normalne funkcije barijere. Prerana primjena retinola ili nekih drugih kiselina mogu samo dovesti do toga da se koža iziritira i ošteti barijera, postane crvena, ljuskava i bolna. Tada je treba liječiti", upozorava.
"No, do ovoga ne bi trebalo dovesti ukoliko se ovakvi štetni događaji izbjegnu gledati kontroliranjem sadržaja što djeca gledaju i podučiti ih što je dobro, a što nije razumno. Pretjerana upotreba ovih krema s aktivnim sastojcima protiv starenja može dovesti do oštećenja kože i dugotrajnog crvenila za koje nema instant rješenja, već treba strpljivo provoditi terapiju i čekati da promjene zacijele", savjetuje.
Sastojci neprimjereni dječjoj dobi
"Naravno da sastojci u kremama za odrasle i za preventiranje starenja su sasvim drugačiji od sastava krema za dječju dob. Aktivne supstance mogu izazivati ljuštenje, upale i pucanje kože, a sve će to rezultirati potrebom za liječenje dermatologa. No, posezanje za ovim postupcima mora biti upozorenje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom i da im autoritet i ideal ne budu djeca kojekakvih influencera s kojima se ta djeca žele poistovjetiti. To nisu osnovne životne vrijednosti", kaže.
Ovo sve dovodi do oštećenja kože.
"Svi sastojci u kremama su kemijske tvari na koje se mogu razviti alergijske ili toksične reakcije naročito nakon izlaganja sunčevom svjetlu. Svjedočimo o porastu kontaktnih dermatitisa na nove spojeve koji se upotrebljavaju u svakodnevnom životu, a vezani su primjerice uz upotrebu nove informatičke tehnologije i materijala koji se upotrebljavaju u njihovoj izradi. Isto tako je i sa kozmetikom. Novi spojevi mogu činiti osobe osjetljivim na kontakt sa tom tvari ili je pak može iritirati", objašnjava.
Za njegu dječje kože dovoljni su ovlaživači i tvari koje njeguju kožu, a kreme su oslobođene svih dodatnih kemijskih spojeva koji mogu djelovati alergogeno ili iritativno. Stoga dječje kreme nekada imaju i neugledan miris, upravo da bi se smanjila izloženost alergenima.
"U djece treba izbjegavati dodir sa derivatima A i C vitamina kao i različitim kiselinama koje dodatno narušavaju barijeru. U apotekama se nude brojni preparati namijenjeni njezi dječje kože koja djeluje blagotvorno i upravo onako kako treba", navodi.
Kao zaključak, naglašava da trendove djece slavnih influencerica valja izbjegavati i ne dati im medijskog prostora, jer njihov sustav vrijednosti sada i u budućnosti nemaju veze sa stvarnošću.
"Ta djeca žive virtualnu stvarnost koja nema veze sa svakodnevnim našim životima, problemima i načinom življenja", kaže prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić.
