Trebali biste pripaziti na ove navike jer potiču anksioznost

"Anksioznost je normalna reakcija na stres i može biti korisna u nekim situacijama", pišu iz Udruge, objašnjavajući da nas anksioznost može navesti na opasnost i držati nas na oprezu. Međutim, stručnjaci kažu da postoje određene navike koje vas mogu učiniti tjeskobnima, čak i kada ne postoji prijetnja vašoj sigurnosti, prenosi Bestlife.

Stručnjaci upozoravaju na sljedećih pet svakodnevnih stvari koje potiču anksioznost i na koje bismo trebali obratiti pozornost.

Provjeravanje mobitela čim se probudite

"Ovakvo ponašanje započinje naš dan bombardiranjem našeg mozga informacijama, uzrokujući da se osjećamo tjeskobno oko svega što trebamo učiniti – sve prije nego što smo imali priliku dopustiti svom umu ili tijelu da se probude”, kaže psihologinja Amy Mezulis. "Te objave, vijesti i e-mailovi i dalje će biti tu za 15 ili 20 minuta nakon vašeg jutarnjeg istezanja, prve šalice kave ili jutarnje meditacije".  Kaže da će čekanje omogućiti da informaciju primite s puno mirnijeg mjesta.

Podcjenjivanje koliko dugo stvari traju

"Mnogi od nas, osobito ako imamo tendenciju prema perfekcionizmu ili pretjeranom radu, imaju problema s poslom kada je vrijeme za promjenu zadataka", kaže Mezulis. "Neprestano osjećamo da bismo trebali učiniti samo još jednu stvar – ponovno pročitati taj e-mail, provjeriti jesmo li spakirali te cipele – uglavnom iz straha da smo nešto ostavili nedovršeno". Jedan od načina da pokušate smanjiti ovo ponašanje je da odredite određeno vrijeme kada ćete stati i prijeći na sljedeću aktivnost, umjesto da kažete ‘prijeći ću kad završim’, predlaže Mezulis. "A ako znate da stalno podcjenjujete to vrijeme, vježbajte stvaranje međuspremnika. Mezulis predlaže da ako mislite da vam za nešto treba 10 minuta, dajte si 20 minuta za taj zadatak barem na tjedan dana da vidite kakav je osjećaj ne žuriti i kasniti.

Ulaženje u rasprave na društvenim mrežama

Studija iz svibnja 2022. objavljena u časopisu Cyberpsychology, Behavior and Social Networking sugerira da bi pauza od ovakvog ponašanja na samo tjedan dana mogla smanjiti vašu tjeskobu i povećati vaš osjećaj blagostanja. Ako niste spremni isključiti društvene mreže, čak ni na nekoliko dana Rinaldi predlaže da promijenite način na koji ih koristite.  "Uključite se u pozitivne interakcije", predlaže. "Objavljujte pozitivan sadržaj i izbjegavajte sadržaj koji povećava anksioznost".

Ne dišete dovoljno duboko

Kada ljudi žure i opterećeni su obvezama često se dogode da zadržavaju dah ili da dišu veoma plitko. Znači li to da ima problema s disanjem jer ste anksiozni ili je anksioznost pokrenuta zbog problema s disadnjem? Mezulis kaže da je to kao pitanje što je bilo prije – kokoš ili jaje.

"Naša razina anksioznosti i naše fizičko stanje vrlo su blisko povezani. Kada smo anksiozni, aktivira se simpatički živčani sustav našeg tijela. Naše se zjenice šire, otkucaji srca ubrzavaju, krv teče od naših ekstremiteta do naših glavnih mišića, zatvaramo probavu i počinjemo disati vrlo brzo i plitko", objašnjava ona. Problem je, kaže ona, što taj odnos ide u oba smjera. "Naše disanje može biti plitko zbog anksioznosti, ali plitko i ubrzano disanje također može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, jer tijelo i um pokušavaju uskladiti svoja iskustva". Ona predlaže 'kvadratno disanje'. "Kvadrat ima četiri jednake strane, tako da je to obrazac disanja u četiri jednaka dijela", napominje ona. "Udahnite pet sekundi, zadržite pet sekundi, izdahnite pet sekundi i zadržite izdah pet sekundi. Učinite to pet puta i vidjet ćete da vaša anksioznost odmah nestaje".