Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Tražite li inspiraciju za 'vikend bijeg' - Plemićka ruta Slavonije i Podravine vas očekuje

Od Zagreba udaljena oko 150 kilometara, destinacija je savršeno mjesto za 'vikend bijeg', ali i dulji godišnji odmor koji želite provesti spajajući povijest i sadašnjost, netaknutu prirodu i doživljaje koji će vas vratiti u prošlost
D.D./Foto: Nikola Zoko28. svibnja 2025. 13:52
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Slavonija i Podravina, neočekivano lijepa, neočekivano blizu, neočekivano zeleni slogani su Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije koji svaki zasebno ali i zajedno pričaju divne priče o ovoj jedinstvenoj destinaciji. Od Zagreba udaljena oko 150 kilometara, destinacija je savršeno mjesto za 'vikend bijeg', ali i dulji godišnji odmor koji želite provesti spajajući povijest i sadašnjost, netaknutu prirodu i doživljaje koji će vas vratiti u prošlost. Jedan od značajnijih turističkih proizvoda ove destinacije svakako je  Plemićka ruta koja kroz 80 kilometara povezuje najveće atrakcije Virovitičko-podravske županije - obnovljene dvorce i kurije u kojima su danas hoteli, muzeji ili interpretacijski centri u čijim će sadržajima uživati sve generacije.

"Plemićka ruta naša je višestruko nagrađivani sadržaj koji spaja kulturnu i povijesnu baštinu s dva UNESCO-va područja – gorje Papuk i rijeku Dravu te nudi odmak od svakodnevice, mir, opuštanje i autentičan doživljaj destinacije u kombinaciji s aktivnim odmorom. Jedna ruta, osam lokacija i kako volimo reći ,plemenito uživanje, spaja gradove i sela, pruža mogućnost jedinstvenog doživljaja povijesti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog čime se suvremeni putnici uvijek oduševe" - kaže Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije  dodajući kako je upravo za ovu atrakciju kreirana posebna knjižica Plemićka ruta. U njoj su predstavljeni svi lokaliteti ove rute, a uz svaki se nalazi prostor za žig lokaliteta. Na to posebno obratite pozornost jer kad se tijekom vremena skupe svi žigovi, slijedi iznenađenje - besplatno noćenje na ovoj destinaciji.

Tekst se nastavlja nakon oglasa
dravska prica  1
GALERIJA
Kliknite za pregled

Sve počinje u Grabrovnici

U malom pitoresknom selu podravskog dijela ove županije u 19. stoljeću rodio se proslavljeni pjesnik Petar Preradović. Njegova rodna kuća  danas je prekrasan interpretacijski centar u kojem ćete kroz interaktivne doživljaje saznati sve o njegovom životu i stvaralaštvu. Lako ćete sjesti u školsku klupu i napisati stih vlastite pjesme perom i tintom, vidjeti kako vam stoji njegova uniforma, čuti sve detalje Ilirskog preporoda, ali i kako su uglazbljene njegove pjesme. Saznat ćete puno io njegovoj vojnoj karijeri u austro-ugarskoj vojsci tijekom koje je stekao i titulu plemića. Pjesničko-plemićka priča u Grabrovnici oduševit će sve generacije, posjet centru odvija se uz stručno vodstvo, a dok razmišljate o impresivnoj životnoj priči ovog pjesnika put će vas dovesti do prekrasne Virovitice.

Elegancija dvorca Pejačević

Elegantna i moderna, Virovitica je danas jedan od pravih bisera kontinentalnog dijela Hrvatske. Nevjerojatan spoj povijesti i budućnosti, nekad zvana 'mala Venecija' oduševit će vas i kroz Plemićku rutu. Glavna atrakcija svakako je barokno-klasicistički  dvorac Pejačević , izgrađen početkom 19. stoljeća. Povijest mu je vrlo zanimljiva (i burna), a ime nosi po prvim vlasnicima, utjecajnoj obitelji tog vremena, obitelji Pejačević. Vrata dvorca su otvorena, pa u ovoj Plemićkoj ruti svakako zavirite u njegovu unutrašnjost, prepuštajući se modernom i multimedijalnom postavu Gradskog muzeja Virovitica . U stalnom postavu posebno oduševljava postav Drvenog doba koji vas vodi kroz prošlost života Mikeša (starosjedioca Virovitice), običaje, ali i interakciju zemljoradnika s plemstvom koje je uvelike oblikovalo ovaj kraj. U muzeju ćete na najbolji način vidjeti i lozu Pejačevića, saznati kako se razvijao ovaj kraj u 'njihovo vrijeme' te čuti priče o ne tako davnoj prošlosti tijekom koje se Virovitica pretvarala u grad kakav je danas. Dok istražujete dvorac Pejačević svakako prođite mostovima koji vode do ulaznih vrata. I oni pričaju svoje priče i ostavljaju bez daha svakog suvremenog putnika.

Odmor na plemićki način u Suhopolju

I kad sjednete u automobil ostavljajući dvorac Pejačević iza sebe već vas je 'opila' ta divna Plemićka ruta. Informacije koje skupljate putem na nevjerojatan način otvaraju glad za novim. I dok tako razmišljam da Pejačevići nisu bili 'ni ludi' kad su baš u Virovitici sagradili svoj dvorac, put vas vodi do Suhopolja. I nekad i danas, to je zanimljivo mjesto i mirna oaza za život, au njemu se nalazi i dvorac Janković . Dvorac je kroz povijest proživio turbulencije, a za današnji izgled dvorca zaslužan je Elemir pl. Janković, koji ga je 'ucifrao' i okružio prostranim perivojem, nakon što je njegovu prosidbu odbila mađarska plemkinja. Danas je u dvorcu smješten Centar za posjetitelje koji, između ostalog, nudi 30 posebno dizajniranih soba u kojima se spaja moderni i tradicionalni te wellness centar.

Otvorena vrata ljetnikovca grofa Draškovića

Ljetnikovci su se oduvijek gradili u prirodi. Tako je u 19. stoljeću sagrađena i ljetna rezidencija grofa Draškovića - nedaleko rijeke Drave, ali i Papuka, skrivena u zelenom pojasu pitoresknog sela Noskovci. Kroz povijest, ljetnikovac je mijenjao svoju namjenu - koristio se najčešće kao prostor za osnovnu školu i stan za učitelje, da bi u 21. stoljeću, postao Posjetiteljski centar Dravska priča . U neodoljivom ambijentu ljetnikovac skriva dio za smještaj posjetitelja (suvremeni hostel za obitelji i grupe) te interpretacijski dio u kojem se posjetiteljima predstavljaju svjetovi leptira, sova, riba, ptica i vodozemaca. Posebnost predstavljaju oporavilišta za ptice grabljivice poput orlova štekavaca te oporavilišta za rode koje u ovom dijelu godine čekaju svoje mlade. Posjetiteljski centar je divno mjesto na kojem ćete u ovoj Plemićkoj ruti čuti kako se spajaju prošlost, sadašnjost i budućnost u okruženju prirode.

Tradicija na Pustarima

U blizini Dravske priče nalazi se još jedna stanica Plemićke rute na kojoj se na nevjerojatan način spaja prošlost i sadašnjost. Pustara Višnjica prvi put se spominje u vrijeme kad su plemići u ovom kraju gradili dvorce i ljetnikovce, kao poljoprivredno dobro (pustara - poljoprivredno zemljište koje se koristi za ispašu stoke). Na ovom jedinstvenom mjestu - ravnici koja spaja Dravu i Papuk gospodarile su dvije plemićke obitelji: njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe (poznata između ostalog i po tome što su u Slatini pokrenuli proizvodnju pjenušca te su po tome što su 1841. godine kupili virovitički dvorac od obitelji Pejačević) i grofovska obitelj Drašković (Ivan Drašković), koja je vrlo brzo od njega stvorila jedno od najrazvijenijih imanja te vrste u Slavoniji. U to doba Višnjica je bila naselje na kojem je živjelo 200 stanovnika predstavljajući tako model održivog razvoja i mjesto koje se, u svojoj kategoriji, smatralo najrazvijenijim u to doba u Slavoniji. Na ovom je imanju tada postojala osnovna škola, trgovina, ambulanta, organizirani su razni društveno – kulturni sadržaji (kino i kazališne priredbe), sportski sadržaji (kuglana, igrališta). Zanimljivo je da je električna energija potrebna za tvornicu i kućanstvo u to vrijeme proizvedena od obnovljivih energenata. Povijest kaže kako je idila na ovom području trajala sve do druge polovice 20. stoljeća kada je Pustara postala pusta - stanovništvo se iselilo, a objekti su ostali zapušteni. Danas je Višnjica jedinstveno mjesto za svakog suvremenog putnika - i hotel, i imanje, i restoran i ergela i farma. Dok ste na Plemićkoj ruti ostavite dovoljno vremena za uživanje u Pustari Višnjici jer teško ćete odoljeti onome što nudi - od domaćeg južnog mladog pijetala ili fazana, do fuzije tradicije i modernog, do pohanog šarana, gulaša, štrudle koje ćete lako ocijeniti najboljima na svijetu.

Futurizam u Voćinu

I tako, ocjenjujući bogatstvo Plemićke rute, obilazeći sve do sada spomenute lokacije pomislit ćete da ste vidjeli najbolje od najboljeg. Govorimo li o dvorcima i kurijama da, ali kad je o prirodi riječ ljepota ove rute tek slijedi. Na putu prema Jankovcu zastanite u slikovitom Voćinu. Poznat kao marijansko svetište, Voćin je mjesto rođenja plemića Josipa Jankovića čija će priča dalje voditi do Parka prirode Papuk – UNESCO-vog svjetskog geoparka. U Voćinu posjetite moderni multimedijalni posjetiteljski centar - Geo Info centar . Na ovom mjestu nećete 'upoznati' plemića već malog amonita Tonija čiju ćete avanturu kroz prošlost doživjeti u 20-minutnom animiranom filmu u 6D kinu. Uz film, u kružnoj šetnji kroz ovaj centar čekaju vas odlične lekcije iz povijesti i biologije - naučit ćete puno o geološkom razvoju Papuka na kojem se nalazi i prvi spomenik prirode u Hrvatskoj, okamenjena stijena Rupnica.

Neočekivano zelena Park šuma Jankovac

Iz Voćina, Plemićkom rutom, krenite dublje u Papuk . Planina je koju je 1999. godine UNESCO uvrstio u mrežu svojih geoparkova. Na njegovim sjevernim obroncima nalazi se Park šuma Jankovac , koja je svojom impresivnom ljepotom već u 19. stoljeću očarala plemića Josipa Jankovića. Na ruševinama tadašnje tvornice stakla on je sagradio drveni dvorac u kojem je boravio i biskup Josip Juraj Strossmayer. Dvorac više ne postoji, ali priroda je na ovom mjestu jedinstvena - dva gorska jezera pričaju svoje priče te vas kružnom Grofovom poučnom stazom (duga 2,5 km) vode do još jedne izuzetne atrakcije ovog lokaliteta - čak 35 metara visokog slapa Skakavac, koji se obrušava u potok Kovačicu. Sa slapom se ponovo vraćate na mjesto s kojeg ste krenuli u istraživanje, a kad ste tu, svakako zastanite i predahnite uz eno-gastro doživljaj. Plemićku rutu završite na plemićki način u Planinarskom domu Jankovac - tanjurom graha ili menijem 'Šuma na stolu' kroz koji ćete poput plemića doživjeti rafinirane okuse gljiva, divljači i bobičastog voća, koje se u kasno proljeće može vidjeti kako raste na Papuku.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
1
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Od danas novi plovidbeni red: Supetar i Split još bolje povezani
2
min
Od danas novi plovidbeni red: Supetar i Split još bolje povezani
Pogledajte što je gorjelo na istoku Zagreba
15
min
Pogledajte što je gorjelo na istoku Zagreba
Netko je osvojio 164.705,20 eura
35
min
Netko je osvojio 164.705,20 eura
KREĆE PRIKUPLJANJE POTPISA Građanska inicijativa traži zabranu izgradnje solarne elektrane Vid – Dragovija
39
min
KREĆE PRIKUPLJANJE POTPISA Građanska inicijativa traži zabranu izgradnje solarne elektrane Vid – Dragovija
Jelo koje su kuhale bake u Jugoslaviji...
1
sat
Jelo koje su kuhale bake u Jugoslaviji...
NAJČITANIJE VIJESTI
  • VIDEO Ukrajinka zaludjela Split: "Preuzela" Torcidu Biberon i otkrila zašto o njoj bruji grad
    VIDEO Ukrajinka zaludjela Split: "Preuzela" Torcidu Biberon i otkrila zašto o njoj bruji grad
    30. travnja 2026. 22:36
  • Ipak nema ništa od megaspektakla na Poljudu? Splitski estradni menadžer: "Rekao sam kolegi – ili Split ili svemir"
    Ipak nema ništa od megaspektakla na Poljudu? Splitski estradni menadžer: "Rekao sam kolegi – ili Split ili svemir"
    1. svibnja 2026. 18:13
  • Profesori iz Splitsko-dalmatinske županije prvi put u Hrvatskoj podijelili medalje iz znanja: Ovo su učenici koji su ih osvojili
    Profesori iz Splitsko-dalmatinske županije prvi put u Hrvatskoj podijelili medalje iz znanja: Ovo su učenici koji su ih osvojili
    1. svibnja 2026. 09:33
  • FOTO/VIDEO U Split sletio prvi Unitedov let iz New Yorka, imamo sjajne snimke dočeka
    FOTO/VIDEO U Split sletio prvi Unitedov let iz New Yorka, imamo sjajne snimke dočeka
    1. svibnja 2026. 08:55
  • Je li na pomolu nova arheološka senzacija u Stobreču? VIK pokrenuo radove, možda su "udarili" u povijesna gradska vrata
    Je li na pomolu nova arheološka senzacija u Stobreču? VIK pokrenuo radove, možda su "udarili" u povijesna gradska vrata
    1. svibnja 2026. 01:00
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.