Jurica Galić Juka, splitski putopisac i avanturist, napravio je kratki video u spomen na jako zanimljivu knjigu 'Naše zlatne ruke - Tradicijski i umjetnički obrti Hrvatske' koja je nastala u ljeto 2022.godine.
"Prilikom snimanje monografije "Naše zlatne ruke – Tradicijski i umjetnički obrti Hrvatske“, čiji je nakladnik Hrvatska obrtnička komora, a izvršni nakladnik Meridijani, zabilježio sam i video kamerom rad i svjedočanstvo tri obrtnika: Borisa Burića „Gene“ (krojač iz Trogira), Ljubomira Fržopa (brodograditelj iz Betine) i Bojana Podhraškog (staklopuhač iz Huma na Sutli)", kazao je Juka.
Monografija „Naše zlatne ruke – Tradicijski i umjetnički obrti Hrvatske“, čiji je nakladnik Hrvatska obrtnička komora, a izvršni nakladnik Meridijani, raskošno je djelo na hrvatskom i engleskom (dvojezično). Sadrži oko 288 stranica i nekoliko stotina fotografija, a izdano je u povodu 170. godišnjice Hrvatske obrtničke komore.
U Hrvatskoj je danas registrirano više od 100.000 obrta, ali samo nešto više od 180 njih dosad je steklo status tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.
Tradicijski su obrti oni za koje trebaju posebne zanatske vještine i umijeća, a pretežno koriste ručni rad; oslanjaju se na tradiciju, pa mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili čak nacionalni identitet.
Umjetnički obrti, pak, stvaraju proizvode i usluge visoke estetske vrijednosti, naglašene kreativnosti i osobne prepoznatljivosti majstora obrta – umjetnika.
Neki tradicijski i umjetnički obrti koriste u radu i novije tehnologije, ali tako da one ne obezvređuju estetsku vrijednost i karakter proizvoda ili usluge. Napokon, u biranom društvu kojem je posvećena ova knjiga su i proizvodi koji se generacijama proizvode u obrtima, a danas su prije svega suveniri u turističkoj ponudi kulturne baštine Hrvatske.
Uostalom, licitari i medičarski obrt na sjeveru Hrvatske te tradicijske drvene igračke Hrvatskog zagorja na listi su UNESCO-a. Knjigu „Naše zlatne ruke“ uredila je Petra Somek, a autori tekstova su istaknuti povjesničari, kulturni povjesničari, etnolozi, povjesničari umjetnosti i drugi stručnjaci.
O povijesti obrtništva u nas do kraja 19. stoljeća piše akademik Dragutin Feletar, a o povijesti Hrvatske obrtničke komore, Nikola Cik. Pojedine tradicijske i umjetničke obrte u Hrvatskoj (pa i one koji pomalo nestaju) te njihove odabrane predstavnike opisali su Ivanka Ivkanec, Katarina Bušić, dr. sc. Iris Biškupić Bašić, Maja Krstić-Lukač, dr. sc. Arijana Koprčina i mr. sc. Ivan Šestan.
Sve je prevela na engleski Ivana Gradečak, a obrtnike po cijeloj Hrvatskoj i njihov rad fotografirali su Saša Pjanić, Jurica Galić Juka i Romeo Ibrišević. Na kraju knjige je popis tradicijskih i umjetničkih obrta prema županijama. Predgovor knjizi napisao je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, a pogovor Darko Varga, predsjednik Odbora za tradicijske i umjetničke obrte Komore. Tradicijski i umjetnički obrti duboko su važni za očuvanje tradicije i kulturne baštine svakog naroda, a ova je monografija vjerni čuvar tih vrijednosti i ukupnog hrvatskog identiteta.
