Kako smo ranije pisali, devastacija pomorskog dobra traje i traje, a primjer iz Medića još je samo jedan u nizu pokazatelja kako se, osim šo ste devastira, ujedno i uzurpira pomorsko dobro.
"Neovlašteni radovi odvijajtu se na pomorskom dobru. Na lokaciji Mediće-Mimice k.o 4903/1 Rogoznica , ispostava Omiš gradi se ogradni zid visok 2,8m na hridima i plaži, a srušen je stoljetni ogradni zid i neutvrđeno pomorsko dobro. On radi što ga je volja", kazao nam čitatelj koji je već ranije upozorio na probleme na ovom istom mjestu.
Naime, vlasnik nekretnine na tom području prvo je krenuo u izgradnju stepenica kojima je ušao u pomorsko dobro. Po prijavi mještana, a dolaskom komunalnog redara dobio je nalog da ukloni sporne (bespravne) stepenice što je i učinio.
Međutim, novi problem je nastao podizanjem zida...
"Želi sebi privatizirati i plažu, ali neće moći"
"Vlasnik parcele 4903/3, parcele koja je neusklađena i zaštićeni zeleni pojas te pomorsko dobro koje nije određeno, u utorak je pripremio sve za izradu ogradnih zidova. Beton je izliven, zidovi su napravljeni i danas su skinute oplate odnosno kašuni. Ogradio je sve sa svih strana da nitko osim njega ne može pristupiti plaži.
Jutros su došli komunalci i inspekcija, proveli su mjerenja i sve zabilježili. Pretpostavljamo da će to morati rušiti jer je on zašao u pomorsko dobro, vidjet ćemo što će kazati nadležni", kazao nam je mještanin koji se ljeti rado spusti na ovu plažu na koju mu je ovim zidovima sada pristup onemogućen.
"On je tu došao iz Njemačke nakon ohoho godina i sada nama pravi probleme i blokira nam pristup plaži i moru, to je neviđeno. Želi sebi privatizirati plažu, ali to ne ide baš tako. Žalili smo se već više puta, nešto se pomiče, ali sve to ide jako sporo. Slučaj je i na sudu čak, ali nema pomaka, znate kako to ide s našim pravosuđem", dodaje drugi mještanin.
Od susjeda sa istočne strane doznajemo kako se vodi sudski spor za kolni prilaz do parcele koju investitor Topić ograđuje, prema njihovim riječima, bez usklađenja. Sudski spor se, kako nam pojašnjavaju, vodi između njega, prijašnjeg vlasnika i ostalih susjeda gdje se upisao na nešto što nije kupio.
Investitor tvrdi da je put do plaže slobodan
Kontaktirali smo i investitora Vinka Topića koji preko 40 godina živi i radi u Njemačkoj te se i trenutno nalazi tamo.
"Nije došla nikakva inspekcija već su došli nadležni vidjeti je li taj zid radimo po našoj crti ili ne. Ja nisam na ničijem niti jedan centimetar, niti na državnom niti na ičijem drugom. Kada vi niste doli, to je problem.
Ja želim samo ograditi svoju zemlju, a moja zemlja je uz more. Kupio sam je 1980. i onda sam čak i hotel planirao raditi i platio sam komunalije za hotel i sve je bilo organizirano, ali tada je bilo komunističko doba i odustao sam od tog projekta i čekao dobro doba. A to je sada"; kazao nam je Topić.
Kazuje nam i kako put do plaže nije onemogućen već obrnuto, tvrdi da je on čak dao metar i 70 vlastite zemlje za put kojim svi mještani, ali i ostali gosti, mogu pristupiti plaži.
"Ti ljudi, susjedi, oni su prodali svu zemlju i nemaju za svoju dicu i sada bi ono što su prodali opet imali. Sada bi opet preko vaše zemlje išli tamo gdje žele. Moraju naučiti što je tuđe je tuđe, što je tvoje je tvoje", kazuje pa dodaje:
"Može se pristupiti plaži, ima put do plaže. Ja sam dao i svoj dio, metar i sedamdeset da svatko može prolaziti na plažu. Svatko se može od gore spustiti na more jer sam ja ostavio metar i 70 centimetara za prolaz. Nisam im trebao dati niti to jer oni mogu doći dole na more ali moraju okolo 20, 30 metara pa im je najbliže ovuda", tvrdi Topić.
Na pitanje je li ga kontaktirao tko od mještana odgovara negativno.
"Nitko me nije kontaktirao, apsolutno nitko! To je atraktivna temlja i sada oni na silu hoće tuđe", kazao je za kraj našeg razgovora Topić.
Grad: Investitor je ušao u česticu u kojoj je zabranjena gradnja
O ovom slučaju upitali smo i Grad Omiš, odnosno njihov nadležni odjel.
"Po dojavi smo izašli na teren. Zaprimljeno je minimalno pet prijava putem sustava Pomorsko je dobro.
Dio koji ulazi u česticu u kojoj je zabranjena gradnja će investitor morati ukloniti. Investitor je ušao česticu u kojoj je zabranjena gradnja. Prostornim planom Grad Omiša je zabranjena gradnja na čestici 4903/3 te će komunalni redar napisati riješenje o rušenju, a za dio koji nije u njihovoj nadležnosti prijavit će građevinskoj inpekciji kao što su to do sada činili", doznajemo iz Grada Omiša.
Ukratko, postoji dio zakona o građevinskoj inspekciji gdje je redar jednak građevinskom inspektoru, ono što može srušiti će srušiti odnosno napisati riješenje o rušenju, a ono što nije nadležan proslijedit će dalje. To znači da će se priča oko ove medićke zavrzlame nastaviti, samo je pitanje koliko dugo će vremena proći da sve bude 1 kroz 1. I na papiru i u praksi.
[Plavo]Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro definirano je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom, a čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva).
Podmorska i morska komponenta u potpunosti pripadaju pomorskom dobru, dok je na kopnu potrebno odrediti granicu pomorskog dobra. Morska obala zakonski je definirana kao dio pomorskog dobra koje se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru valovi za vrijeme najvećeg nevremena kao i onaj dio kopna koji prema svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.
Gospodarsko korištenje pomorskog dobra predstavlja obavljanje gospodarskih djelatnosti sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pravo na gospodarsko korištenje dodjeljuje se koncesijama fizičkim i pravnim osobama. Za djelatnosti čije obavljanje na pomorskom dobru ne isključuje niti ograničava njegovu opću upotrebu dodjeljuju se koncesijske dozvole.
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.[KRAJ]
