Opća bolnica u Koprivnici ima velikih problema sa superbakterijama otpornima na standardne antibiotike.

Pokazuju to i novi podaci županijskog Zavoda za javno zdravstvo čiji mikrobiolozi svake godine obrađuju desetke tisuća uzoraka ambulantnih i bolničkih pacijenata.

Tijekom protekle godine 25 pacijenata u bolnici u Koprivnici bilo je zaraženo jednom od opasnih superbakterija: MRSA, MRAB i KPC. Od 313 uzetih uzoraka, osam posto bilo je pozitivnih. Godinu ranije bilježi se 15 zaraženih: pozitivno je bilo sedam posto uzetih briseva, javlja Danica.hr.

Dakle, lani je bilo čak 67 posto bolničkih pacijenata zaraženih superbakterijama više nego prethodne godine! Brine li to ikoga od odgovornih za stanje u središnoj zdravstvenoj ustanovi u Koprivničko-križevačkoj županiji?

Zlatni stafilokok

Zloglasna bakterija zlatni stafilokok ili MRSA toliko je ukorijenjena u bolničkom sustavu da je broj zaražnih pacijenata proteklih godina standardno dvoznamenkast. Methicillin resistant Staphylococcus aureus, tako se točno zove taj ‘vrag’: meticilin je vrsta jakog antibiotika na bazi penicilina, a zlatni stafilokok je otporan na njega.

To je ogroman javnozdravstveni problem u svijetu. MRSA najčešće pogađa bolesnike s oslabljenim imunitetom, poput beba i starijih osoba, te se uglavnom javlja u bolnicama. Vrlo je zarazan, lako izazva infekciju i teško se liječi. Stafilokok može biti na koži ili u nosu kod zdravih ljudi, i to kod 30-ak posto zdrave populacije kao bezopasna bakterija, piše Danica.hr.

U koprivničkoj bolnici tijekom 2021. godine zabilježen je tek jedan slučaj zaraze zlatnim stafilokokom, a godinu ranije bilo ih je ukupno pet. Tijekom 2022. bilo je deset zaraza, predlani 11, a lani čak 12. Raste broj testiranih, ali i zaraženih.

„Opće je poznato da s vremenom sve više bakterija postaje otporno na postojeće dostupne antibiotike. Zašto? Jednim dijelom zbog prevelike i neopravdane upotrebe antibiotika općenito u populaciji, a drugim dijelom zbog mutacija bakterija u pacijenata s najtežom kliničkom slikom koji zahtijevaju intenzivno bolničko liječenje.

Otporna na lijekove

Zbog toga je nužno odgovorno ponašanje svih nas u smislu opravdane upotrebe antibiotika i stručni nadzor zdravstvenih djelatnika nad teško oboljelim pacijentima u bolničkom sustavu, ali i u sustavu socijalne skrbi“, objasnila nam je lani, dok smo pisali o istoj temi, dr. Draženka Vadla, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo u Koprivnici.

Istodobno, još opasnija i otpornija multirezistentna bakterija Acinetobacter baumannii (MRAB) potvrđena je protekle godine u pet pacijenata (predlani u dva), a još osam ih je bilo zaraženo posebno opasnom bakterijom Klebsiella pneumoniae karbapanem rezistentna (KPC) (godinu ranije bolnica bilježi dva slučaja).

Zaraza multirezistentnom bakterijom Acinetobacter baumannii (MRAB) među vodećim je uzročnicima bolničkih epidemija u svijetu u jedinicama intenzivnog liječenja. Bakterija MRAB u Hrvatskoj se prvi put pojavila 2002. godine.

Iznimno je otporna na lijekove, posebno na penicilin, a tijekom vremena razvila je otpornost i na superjake antibiotike iz skupne karbapenema koji se koriste upravo za liječenje infekcija bakterijama otpornima na većinu drugih antibiotika.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je farmaceutsku industriju kako je nužno i prioritetno razviti novu generaciju antibiotika kojima bi se liječile infekcije opakom bakterijom MRAB. No, i dalje nema primjerenog odgovora na taj veliki zdravstveni izazov.

Teška klinička slika

Superbakterija Klebsiella pneumoniae karbapanem rezistentna (KPC), prema nekim zdravstvenim procjenama, “ubija” čak 50 posto zaraženih, pa i onda kad se na vrijeme krene s antibakterijskom terapijom, a stopa smrtnosti za alkoholičare može biti i 100-postotna.

Karbapenem se danas uglavnom koristi kao antibiotik u krajnjoj nuždi, kad drugi ne pomažu. Otpornost na karbapanem zato je ogroman javnozdravstveni problem u svijetu, a liječnici upozoravaju kako su nove tihe mutacije te bakterije jako opasne i za zdrave osobe s jakim imunitetom.

U koprivničkoj bolnici lani su nam objasnili kako se u pravilu radi o pacijentima koji imaju tešku kliničku sliku i brojne komorbiditete na koje se nadovezuje infekcija jednom ili više multirezistentnih bakterija.

„Ishod liječenja više ovisi o težini bolesti i komorbiditetima u odnosu na infekciju, odnosno kolonizaciju multirezistentnim bakterijama. Bolničke infekcije se ne mogu u potpunosti izbjeći, a prolongirana upotreba antibiotika dovodi do razvoja multirezistentnih sojeva bakterija“, zaključio je tada bolnički ravnatelj dr. Mato Devčić.