Tijekom zadnjih 10 godina svjedočimo kontinuiranom porastu liječenja neplodnosti MPO
postupcima u Hrvatskoj kao i porastu broja rođene djece iz istih. Tako je prema zadnjim podacima iz 2021. godini najveći broj MPO postupaka proveden je kod žena u dobi manjoj (ili jednakoj) od 34 godine (3137), zatim kod žena u dobi od 35 do 39 godina (2625), te je najmanji broj provedenih MPO postupaka (1554) kod žena starijih od 40 godina
U odnosu na prethodnu godinu uočava se porast broja žena s provedenim MPO postupcima u
svim dobnim kategorijama, s tim da je najveći porast broja postupaka najmlađe dobne skupine.
[Plavo]Medicinski potpomognuta oplodnja odnosi se na postupke intrauterine inseminacije (IUI), izvantjelesne oplodnje (IVF – in vitro fertilizacija) i intracitoplazmatske injekcije spermija. Njima se liječi od 70 do 80 posto uzroka neplodnosti, ali one se primjenjuju tek kada svi ostali oblici liječenja ostanu bez uspjeha. Medicinski potpomognuta oplodnja u većini slučajeva bilježi uspješnost, a postizanje kliničke trudnoće i porođaja zdravog djeteta, bez rizika za majku i dijete, temeljni su ciljevi takvog liječenja neplodnosti.
Najčešća metoda liječenja neplodnosti žena je izvantjelesna oplodnja, odnosno in vitro fertilizacija (IVF), koju često pogrešno nazivamo umjetnom oplodnjom. Ova vrsta medicinski potpomognute oplodnje odvija se kao i prirodna oplodnja, ali se za razliku od nje izvantjelesna oplodnja odvija u epruveti, kao što i sama riječ kaže – oplodnja izvan tijela žene, u kontroliranim uvjetima, odnosno laboratoriju.[KRAJ]
Na izvantjelesnu oplodnju u Hrvatskoj se odlučuje sve više žena, a ovakva vrsta začeća ruši predrasude zahvaljujući javnim osobama koje su joj se podvrgnule i o tome javno govore.
Javne osobe i IVF postupak
Tako je poznata voditeljica Ecija Belošević otkrila da su se ona i suprug Goran svog sinčića Lea dobili putem MPO.
Uz video koji prikazuje dio procesa potpomognute oplodnje napisala je emotivan tekst.
„Na današnji dan prije točno godinu dana privodila sam kraju svoj drugi IVF postupak. 23.3.2023. dala sam si zadnje 3 injekcije od ukupno 38 koliko sam ih primila u tom postupku. Nakon prvog neuspjelog IVF-a bila sam najiskrenije u potpunom strahu, tolikom da me bilo strah kako će taj strah utjecati na ishod ovog postupka.
Kao što možete primijetiti, puno straha za strahom se tu vrtilo. Čitala sam svašta, u nešto više od godine dana borbe za trudnoćom znala sam već za svakakve sudbine, i dobre i loše ishode, pratila na forumima s neizvjesnošću ishode ivf postupaka žena iz 2009. Puno se svakakvih filmova tu vrtilo u glavi. Priznajem, nisam imala nikakav osjećaj da će to biti “to” ovoga puta. Samo sam dala sve od sebe što je bilo u mojoj moći i vjerovala. Molila se. I to je to.
28.3. bio je embriotransfer, a 3.4., puno prije nego što sam uopće po pravilima smjela, vadila sam betu i saznala da sam trudna. 64,9 beta, Goran je pročitao nalaz koji je došao na mail. Blejala sam u taj broj u nalazu još dugo vremena dok sam ležala na podu sobe u nemogućnosti reagiranja. Par tjedana kasnije saznala sam da nosim blizance, a još nekoliko kasnije da je jedan blizanac “odustao”.
Ali znate tko nije odustao? Ovaj mali od 3 mjeseca pored mene koji se izborio za svoje mjesto pod ovim nebom. I njegova mama koja se za njega borila do zadnje modrice kao što vidite u videu.
I to je naša priča. Neka nekome bude nada. Neka bude utjeha. Neka bude snaga.
Snimke su isti datum, godinu za godinom. Kakva promjena, ha? Životna. Voli te mama, živote moj“, stoji u objavi.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sve modernija oprema omogućuje roditeljstvo ljudima koji su mislili da za to neće nikad dobiti priliku.
„Nakon tri godine bezuspješnog pokušaja trudnoće otišla sam na liječnički pregled. S obzirom na to da su svi nalazi bili uredni, preporučeno nam je da suprug ode na pretrage. Tada je suprugov spermiogram pokazao da su spermiji slabije pokretni i malobrojni, pa je ginekologinja preporučila postupak medicinski potpomognute oplodnje“, priča nam Marija (puni podaci poznati redakciji) svoje iskustvo.
Marija je prvog sina začela prirodnom trudnoćom, no kada su mu htjeli podariti bracu ili seku, javio se spomenuti problem. Unatoč tome što već imaju jedno dijete, naša sugovornica ističe kako je cijeli proces iznimno stresan te emotivno težak.
'Najgore je čekanje'
„Najveći stres je čekanje hoće li uspjeti. Tih 15 koliko treba proći da vidite jeste li trudni, dugo je kao godina. Cijeli proces se sastoji od iščekivanja, stalno se brinete hoće li nešto uspjeti. Jednako je i suprugu bilo stresno, emotivno je sve prolazio jednako kao i ja. Iako imam već jedno dijete doma, mogu zamisliti kako je drugima kojima je to tek prvo dijete.
Kada je prvi put beta bila pozitivna, odnosno saznanje da je proces bio uspješan, sreći nije bilo kraja. Tada znate da je sve vrijedilo“, govori nam Marija koja se prvi put odlučila na proces s 34 godine.
Nažalost, trudnoća je rano završila. Unatoč udarcu koji ih je uzdrmao, Marija i njen suprug odlučili su kako se neće predati.
„Krenuli na novi postupak, koji je bio jednako težak. Prvi je možda najlakši jer ne znate što vas čeka, no kako se bliži kraj besplatnih postupaka, postaje sve stresnije. Tako mi je četvrti put bio najgori jer sam znala da je ujedno i zadnji besplatni“, kazuje Splićanka koja ni u četvrtom postupku nije uspjela ostati trudna. Sada s 38 godina kaže zahvalna je na jednom živom i zdravom djetetu.
Na putu do toliko željene trudnoće, prisjeća se Marija, nije doživljavala negativne reakcije okoline, no bilo je situacija koje su zasmetale ili zaboljele.
„Ljudi nisu dovoljno educirani“
„Još uvijek je tabu tema, ali o tome bi se trebalo pričati. Živimo još uvijek u konzervativnom društvu pa kad ljudi čuju za potpomognutu oplodnju počnu vas sažalijevati, komentirati i slično. Nisu dovoljno educirani i stoga se o tome treba više pričati.
Danas sve više i više parova ima problema, ne odlučuju se za ovaj proces jer se možda boje ili misli da je teško.
No ja bih ga preporučila svima, jer u konačnici mogu dobiti samo jedno lijepo malo čudo.
Iskustvo u KBC-u Split je zaista bilo predivno. Doktori, a posebice sestre su pune empatije, razumijevanja i strpljenja“, zaključuje Marija.
[Plavo]Pravo na liječenje MPO-om na teret HZZO-a ima par u kojem žena ima manje od 42 godine. Tada su za njih besplatna:
- 4 pokušaja intrauterine inseminacije
- 6 pokušaja izvantjelesne oplodnje (2 u prirodnom ciklusu)[KRAJ]
Liječenje s MPO je moguće u državnim ili privatnim licenciranim ustanovama sa svim istim pravima i obavezama. Tako u Splitu, osim KBC-a, MPO je moguće napraviti i u dvije privatne poliklinike.
U Splitu u 2023.godini napravljeno više od 1.000 MPO postupaka
Doznajemo da je tijekom prošle godine u Kliničkom bolničkom centru obavljeno je oko 700 MPO postupaka.
„Prosjek žena koje su u postupku je 35,5 godina, dok je prije bio 36 -37 godina“, otkrivaju nam iz splitske bolnice.
Iz poliklinike Šparac nam pak navode kako su tijekom 2023. godine, napravili 134 postupka izvantjelesne oplodnje sa ostvarenih 30,6% posto trudnoća nakon postupka.
„Uz to smo imali 41 postupak vraćanja kripohranjenih embrija ( FET) sa stopom uspješnosti od čak 49%. Na kraju, imali smo još šezdesetak postupaka inseminacije koji su znatno jednostavniji, ali i nose nižu stopu uspješnosti“, kazuje nam ravnatelj poliklinike prim.dr.sc. Vladimir Šparac te navodi kako je prisutan stalni trend "starenja" populacije koja ulazi u postupke liječenja neplodnosti.
„Prosječna dob naših pacijentica je prošle godine bila 38 godina. Naime, žene se u sve starijoj životnoj dobi odlučuju za majčinstvo, pa posljedično kasne i s početkom liječenja ukoliko se trudnoća ne događa spontano“, smatra dr.Šparac.
O sve češćem uzročniku neplodnosti, krivi 'čistu dob', odnosno starost žene.
„Naime, sa starenjem žene, sve veći broj je oštećenih jajnih stanica, pa se proporcionalno smanjuje plodnost žene. Navedeni trend je prisutan naročito nakon napunjenih 35 god. starosti. Osim toga, često uzrok neplodnosti je nalaz spermiograma, te različiti hormonalni poremećaji tipa policističnog jajnika“, govori nam dr. Vladimir Šparac.
U poliklinici Cito, prošle godine je obavljeno 498 postupaka medicinski potpomognute oplodnje, od čega je ostvareno 200 trudnoća što je 40%.
Dr. Petar Poljak, specijalist ginekologije i porodništva navodi kako je 50% pacijentica mlađih od 35 godina, dok je ostalih 50% pacijentica starije od 35 godina.
Da se povećava broj mladih parova koji se odlučuju za postupak potpomognute oplodnje, potvrđuje nam i splitsko ginekolog.
Mladi parovi u borbi s neplodnošću
„Nažalost iz godine u godinu raste nam broj parova koji se bore s neplodnosti tako da imamo porast mladih parova koji se javljaju s navedenom problematikom. U zadnjih 10-ak godina dosta se podigla svijest o navedenom problemu te se sve više parova dolazi s navedenim poteškoćama.
„Smatramo kako kod 1/3 parova uzrok neplodnosti je žena, u 1/3 parova je muškarac dok u preostalom postotku uzrok nam je nepoznat“, otkriva dr.Poljak.
Zanimalo nas koji su uzročnici neplodnosti kod mladih ljudi. Odnosno, zbog čega se događa porast?
„Generalno govoreći imamo jasnu indikaciju da je dob jedan od glavnih faktora koji utječu na plodnost kod žena što je dokazano kroz mnogobrojne studije. To činjenicu nam i potvrđuje podatak da imamo manje neplodnih parova u istočnoj Europi gdje se parovi odluče ranije na prvu trudnoću dok zemlje zapadne Europe prosječna dob žene kod prve trudnoće je veća a samim time i imamo više parova koji se bore s neplodnosti.
Govoreći o uzrocima neplodnosti kod mladih parova važno je istaknuti kako nezdrav način života, kao što su loša prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti odnosno prekomjerna tjelesna masa i konzumacija alkohola i duhana, mogu negativno utjecati na plodnost kod mladih.
„Pandemija COVID-19 može imati utjecaj na plodnost“
U zadnje vrijeme imamo sve veći broj studija koje istražuju mogućnost utjecaja zagađenja okoliša te prisutnost mikroplastika u svakodnevnim proizvodima imati utjecaj na plodnost, odnosno njihov potencijalni štetni učinak na reproduktivno zdravlje.
Nadalje, primijetili smo da pandemija COVID-19 također može imati utjecaj na plodnost kroz stres, prekid medicinskih postupaka liječenja neplodnosti te promjene u životnom stilu. Također tijekom pandemije COVID-19 primijetili smo da kod određenog broj muškaraca nakon preboljene infekcije COVID- om došlo nam je do smanjenja kvalitete sperme. Važno je educirati mlade o ovim faktorima kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o svojem reproduktivnom zdravlju“, objasnio je dr.Poljak.
I dok mnogi smatraju da kontracepcijske pilule uzrokuju neplodnost kod žena, splitski ginekolog tvrdi da je to mit.
Kontracepcijske pilule – mit ili istina?
„Jako je bitno tijekom rutinski pregleda educirati pacijente o dostupnim metodama kontracepcije pa tako i oralna kontracepcija.
Oralna kontracepcija ne smanjuje plodnost dapače u određenim stanjima kao što je sindrom policističnih jajnika može dovesti do regulacije ciklusa te samim time poboljšati šanse za trudnoću.
Važno je napomenuti da se oralni kontraceptivi uvode na pravilan način gdje se ustanovi da li postoji kontraindikacija za primjenu oralnih kontraceptiva te objasniti pacijentu moguće nuspojave i kako ih izbjeći.
S modernim oblicima oralnih kontraceptiva mogu se izbjeći brojne nuspojave koje zabrinjavaju pacijente kao što je dobivanje na tjelesnoj masi te promjene raspoloženja. Ponekad samom promjenom preparata možemo dobiti efekt da pacijent bude zadovoljan.
Također često nam se postavljanju pitanja da li oralni kontraceptivi povećavaju rizik od karcinoma. Brojne studije su pokazale da oralni kontraceptivi imaju protektivan učinak te smanjuju rizik od karcinoma maternice te jajnika. Povezanost upotrebe oralnih kontraceptiva s karcinom dojke i karcinomom grlića maternice kroz trenutno dostupne studije nije pokazana povećan rizik naspram opće populacije.
Osobni zaključak bi bio da oralnu kontracepciju ne treba forsirati ali jednako tako ne treba je se bojati ako se primjenjuje pravilno i u pravilnim situacijama“, zaključuje dr. Petar Poljak.
