Praksa rada na daljinu, široko usvojena tijekom i nakon pandemije COVID-a, mijenja način na koji tvrtke procjenjuju kandidate bez iskustva u procesu zapošljavanja, a novo istraživanje sada povezuje taj trend sa slabijim zapošljavanjem mladih diplomiranih stručnjaka u SAD-u, prenosi Dnevnik.
Njujorška savezna rezervna banka (Federal Reserve Bank of New York) u provedenom istraživanju usporedila je zanimanja koja se mogu obavljati na daljinu, poput razvoja softvera, s poslovima koji se rade uživo, poput sestrinstva u bolnicama, te utvrdila rastuće razlike u nezaposlenosti među mladima koji su tek završili fakultet.
Autori istraživanja navode da je jedan od razloga tog trenda smanjena mogućnost mentorstva u timovima koji rade na daljinu i nisu fizički zajedno, prenosi agencija AP. "Rad na daljinu oslabio je poticaje za zapošljavanje mladih radnika jer otežava obuku na radnom mjestu", ističu.
"Poslodavci možda ne žele zapošljavati svježe diplomante u timovima koji rade na daljinu jer je teže podučavati potrebne vještine na daljinu", dodaje se u istoj studiji.
Dokazi s tržišta rada
Na tržištu rada u SAD-u vide se slični obrasci, dok istovremeno raste zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na uredske poslove, no studija ističe da su se ti problemi sa zapošljavanjem mladih javljali i prije razvoja AI alata. Stopa nezaposlenosti među diplomantima mlađima od 29 godina u SAD-u porasla je na prosječnih 3,7 posto u razdoblju od 2022. do 2025. godine, dok je kod osoba u dobi od 22 do 27 godina dosegnula 5,8 posto samo 2025. godine.
To je u skladu s tržištem koje karakteriziraju niske stope zapošljavanja i otpuštanja, u kojem je zaposlenost stabilna, ali je ulazak u novi posao otežan.
Podaci jedne neimenovane tehnološke tvrtke iz Fortune 500, koje navodi studija, dodatno potvrđuju trend pokazujući smanjeno zapošljavanje neiskusnih radnika tijekom rada na daljinu i veće oslanjanje na iskusnije zaposlenike. "Kada su se uredi ponovno otvorili, tvrtka je ponovno počela zapošljavati mlađe radnike", napominje se u studiji.
U konačnici rezultati američke studije upućuju na to da strukture rada na daljinu smanjuju intenzitet zapošljavanja radnika početnika zbog ograničenih mogućnosti neformalnog učenja, što utječe i na diplomante i na nediplomirane radnike u usporedivim zanimanjima te produbljuje razlike u zapošljavanju u pojedinim segmentima tržišta rada.
