Split je pravu ekspanziju broja stanovnika doživio u drugom dijelu 20. stoljeća. Tijekom ovog razdoblja, broj stanovnika Splita je značajno rastao od 78.000 u 1950. godini do vrhunca od 189.000 u 1990. godini. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, dosegnuvši 161.312 u 2020. godini.
Demografski podaci za Split u razdoblju od 2014. do 2023. godine ukazuju na trendove koji nisu dobri te ne čudi da tržište već godinama "boluje" od nedostatka radne snage. Tijekom spomenutog razdoblja bilježi se kontinuirani pad broja živorođenih. Na početku referentnog razdoblja, 2014. godine, broj živorođenih iznosio je 39.566, dok je do 2023. godine taj broj pao na 32.170. Pad je značajan i ukazuje na to da se Splićani sve rjeđe odlučuju na prinovu.
Istovremeno, broj umrlih pokazuje rastući trend s određenim fluktuacijama. Početna vrijednost iz 2014. godine, kada je broj umrlih bio 50.839, porasla je do 2021. godine na 62.712, što je najveći broj umrlih u promatranom razdoblju. Visoka smrtnost 2021. može se povezati s pandemijom koronavirusa. Ova povećana stopa mortaliteta može se povezati s općim starenjem populacije, ali i s drugim čimbenicima poput zdravstvenih i socijalnih uvjeta. Tako se zadnje dvije godine bilježi umjeren pad smrtnosti.
Prirodni prirast, koji predstavlja razliku između broja živorođenih i umrlih, u svim promatranim godinama je negativan. To znači da je broj umrlih svake godine premašio broj živorođenih, što ukazuje na stalni demografski pad. Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je 2021. godine (-26.204), dok je najmanji negativni prirodni prirast zabilježen 2014. godine (-11.273).
Ove brojke bile bi daleko "tragičnije" da se posljednjih godina migracijski saldo nije promijenio. Osim što se prvi put nakon dugo vremena više ljudi useljava u Split nego iz njega iseljava, također se jako promijenila struktura doseljenika.
Sve manje useljenja s područja bivše države, Azija uzima primat
U 2023. godini došlo je do promjene u strukturi doseljenika u Splitu, s većim brojem doseljenika iz Azije, dok su zemlje bivše SFRJ, osim BiH, pale u drugi plan. Na kraju 2023. godine, na području PU Split boravilo je 6101 državljanin trećih država, od kojih najviše u svrhu rada, privremene zaštite, spajanja obitelji i digitalnog nomadstva. Najviše je bilo državljana BiH (752), Indije (695), Nepala (444) i Filipina (267). Podaci o doseljenicima iz Ukrajine nisu posebno iskazani, ali se njihov broj vidi kroz svrhu boravka.
Prema Državnom zavodu za statistiku, broj stanovnika u Hrvatskoj raste od druge polovice 2022., te je sredinom 2023. iznosio 3.853.200, što je porast od 0,6%.
Demografski trendovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj
Prema popisu iz 2021. godine, Splitsko-dalmatinska županija ima 423.407 stanovnika, što predstavlja pad od 6,9% u odnosu na popis iz 2011. godine. Ovaj pad može se pripisati nekoliko faktora, uključujući negativni prirodni prirast i iseljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen je kontinuirani pad broja rođenih, dok je broj umrlih rastao. Na primjer, u 2020. godini zabilježeno je 35.845 rođenih i 57.023 umrlih, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom od -21.178. Do 2021. godine, negativni prirodni prirast povećao se na -26.204, sa 36.508 rođenih i 62.712 umrlih.
Stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije sve više stari. Prema popisu iz 2021. godine, 21,8% stanovništva čine osobe starije od 65 godina, što županiju svrstava među područja s najstarijim stanovništvom u Hrvatskoj.
Hrvatska:
Na nacionalnoj razini, Hrvatska se suočava sa sličnim izazovima. Ukupan broj stanovnika Hrvatske prema popisu iz 2021. godine iznosio je 3.871.833, što također predstavlja pad u odnosu na prethodne godine.
U 2021. godini, Hrvatska je imala 36.508 rođenih i 62.712 umrlih, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom od -26.204.
Kao i Splitsko-dalmatinska županija, i Hrvatska se suočava sa starenjem populacije. U 2021. godini, 22,4% stanovništva Hrvatske bilo je starije od 65 godina, što stavlja Hrvatsku među zemlje s najstarijim stanovništvom u svijetu.
