Ideja do koje je došla još prije četiri godine da kroz projekt Eko-Lika GREENNovation osmisli gnojivo od vune dovela ju je do nagrade Nikola Tesla-Genij za budućnost jedne među mnogobrojnim koje je kroz desetljeća uspješnog poslovanja u privatnom sektoru zasluženo dobila. Ta splitska uspješna poduzetnica i inovatorica je Dragica Jerkov, supruga našeg poznatog košarkaša u mirovini Željka Jerkova, koja je na najbolji i najproduktivniji način uspjela zbrinuti ovčju vunu.
Baš kao što i sam naziv govori projekt se odvija u Lici gdje se obrađuje vuna ovce pramenke jedne od ukupno šest pasmina koje postoje u Hrvatskoj. Prvotna ideja o "rađanju" projekta sinula joj je postupno nakon što je u vrijeme virusa korone počela proizvoditi dušično organsko gnojivo od sirove vune Woolee za što ima certifikat i sve potrebne ateste. Cilj je bio od sirove ovčje vune dobiti organske proizvode - eko organsko gnojivo i eko repelent.
- Pozicionirali smo se kao vodeći centar za proizvodnju organskog gnojiva od sirove ovčje vune na nacionalnom i regionalnom nivou. Kroz kružno gospodarstvo smo razvijajući inovacije i zeleno bio-poduzetništvo doprinijeli održivom razvoju krškog kraja Hrvatske. Cijeli je projekt temeljen na ekološkim principima, te tako potičemo eko poljoprivredu i održivi turizam. Nositelj ovog važnog projekta je moj sin Ante s kojim uspješno surađujem, a s obzirom da se posao širi uskoro bi nam se trebalo pridružiti još zaposlenika.
Bolje od stajskog gnojiva
Za vunu kaže da je voluminozan materijal kojem treba nevjerojatnih 90 godina kako bi se u prirodi razgradila što predstavlja veliki ekološki problem. Upravo je u tome vidjela svoju priliku i polako krenula s projektom. Prvo je naručila 50 kilograma vune koju je poslala u daleku Kanadu na peletiranje, a nakon toga na analizu u laboratorije. U svemu tome se otkrilo da je vuna visokokvalitetno dušično organsko gnojivo koje jedino u prirodi ima tako dobre i kvalitetne vrijednosti, a čak je bolje i od stajskog gnojiva.
- Primjerice gnojivo od vune nije opasno, ni štetno, biljku može u komadu hraniti tri puna mjeseca, a u slučaju kada je zemlja vlažna skuplja višak vode i polako je otpušta. Prije dvije godine sam otvorila tvornicu u Otočcu, pronašla strojeve i otkupila vunu. Željela sam da mi lokacija bude po sredini Hrvatske tako da je jednostavno i onima sa sjevera, ali i sa juga otkupljivati je. Uz to Lika ima čistu prirodu. Lokacija je važan faktor. Dobro je i što je najviše nacionalnih parkova i parkova prirode upravo u Lici u kojoj vunu preuzimamo iz Otočca, Perušića, Gospića, Udbine i Korenice koji se nalaze oko naše tvornice.
Žele kupiti svu hrvatsku vunu
U ponudi imaju repelente protiv puževa i nametnika, kao i vunene pelete za unaprjeđenje tla i biljnog rasta. Uz sve to njen je tim stručnjaka i inženjera izmislio stroj za sterilizaciju vune koji ne treba reagense niti generira industrijski otpad. Žele otkupiti svih 1300 tona hrvatske vune na godišnjoj razini koja se sada baca od čega 220 tona samo u Lici. Najavljuje razvijanje tehnologije i za druge pasmine ovaca jer je, kako kaže, dlaka najtvrđi biološki materijal, pa sve kupljene strojeve moraju prenamijeniti za dlaku pramenke.
"Druge ovce nismo obrađivali, ali već sada znamo da će se tehnologija i dijelovi strojeva morati mijenjati za druge pasmine".
Jerkovi se mogu pohvaliti i da su trenutno jedina razvojna cirkularna tehnologija u Hrvatskoj, ali i u Europi s obzirom da imaju dva međunarodna patenta, a uz to su u prvih šest mjeseci ove godine patent broj 1. i patent broj 2. u Hrvatskoj.
