U tijeku je 23. (tematska) sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Tema je gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na dnevnom redu su izvješće o stanju, procjena rješavanja i provedbe Plana gospodarenja otpadom i donošenje potrebnih zaključaka. izvjesce-rcco
Privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Marija Vuković kazala je da je u 2018. godini prijavljena 81.900,92 tona proizvodnog otpada od čega je 95 posto neopasnog.
- Iste godine bilo je 232,073 tona komunalnog otpada od čega 99,98 posto neopasnog. Radi se o otpadu koji je nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrednog šumarstva.
Zadnjih godina imamo samo 10 posto odvojenog komunalnog otpada. U Splitu se skuplja najviše miješanog komunalnog otpada, oko 30 posto na razini županije. U prosjeku, u Hrvatskoj svaki stanovnik dnevno proizvede oko kilogram otpada. U županiji se stvori oko 165 tisuća tona otpada kod domaćeg stanovništva, a u ljetnim mjesecima proizvodi se dvostruko više otpada.
U SDŽ postoji 15 neusklađenih odlagališta otpada koja su u različitim fazama sanacije. Protekle dvije godine više od 90 posto otpada odloženog na odlagališta činilo je miješani komunalni otpad.
JLS s područja županije obvezne su do kraja 2019. godine osigurati funkcioniranje minimalno 29 MRD te 33 reciklažna dvorišta - kazala je Vuković.
Ravnateljicu RCČO-a, Vlatku Lucijanić Justić, upozorila je da se danas najveći dio otpada baca u jednu vreću i u konačnici odlaže na nelegalna odlagališta.
2019. nemamo primarnu selekciju, odvajanje na mjestu nastanka, nemamo reciklažna dvorišta, sortirnice ni kompostane. 55 JLS godinama drže zadnje mjesto u državi po odvajaju otpada. Tko je pobrkao lončiće?
Cijelu prezentaciju ravnateljice pogledajte ovdje:
Ante Šošić, zamjenik župana splitsko-dalmatinske županije govorio je sljedeći.
- Nadam se je motiv sazivanja tematske sjednice zdravlje ljudi naše županije i briga o okolišu. Prilika je javnost upoznati o nadležnostima, provedbenim tijelima, ulozi SDŽ u kontekstu gospodarenja otpadom. Ovo nije samo briga o zdravlju ljudi i okolišu, nego i biznis koji će sve više rasti u godinama koje dolaze. Plan gospodarenja otpadom je najvažniji dokument za ovu tematiku.
Do sada je ishođeno 27 idejnih i glavnih projekata, 23 lokacijske i građevinske dozvole - kazao je dožupan.
Nino Vela, zamjenik gradonačelnika Splita, govorio je o sanaciji i planiranom zatvaranju odlagališta otpada Karepovac.
- 2017. je počela sanacija u studenom. Od 1964. do tada je prikupljeno 6 milijuna tona otpada. Godišnje se odlaže oko 130 tisuća tona otpada. Visina otpada iznosi oko 50 metara. Sanacija obuhvaća saniranje dosad odloženog otpada i oslobađanje plohe za odlaganje novog otpada.
Predstoje faze 2 i 3 koje završava zatvaranjem i konačnim prekrivanjem postojećeg presloženog otpada. Nakon otvaranja Lećevice bi se zatvorio i novi dio Karepovca - kazao je Vela koji je vijećnike i goste potom detaljno izvijestio o dinamici trenutnih radova na odlagalištu.
- Omogućilo se odlaganje otpada na zakonom dozvoljen način, a negativan utjecaj na okoliš je sveden na minimum. Cijelo se vrijeme vrši monitoring deponijskih plinova, provode se mjere za smanjenje mirisa i prašine. Iskopom i premještanjem otpada premješteno je preko milijun kubika otpada - kazao je Vela, a na kraju je prikazan kratak film koji pokazuje u kojem je stanju Karepovac danas.
Saborski zastupnik Slaven Dobrović, bivši ministar u Ministarstvu okoliša, jedan je od gostiju tematske sjednice.
- RCČO snažno sugerira čistoću i ekologiju, no naziv ne odgovara sadržaju. Trebali bi učiti iz pozitivnih primjera iz Hrvatske i EU. Iza svega stoji pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. Jadro, Žrnovnica i Pantana su bogatstva i mi se time igramo. Zagađenja su refleksije neodgovornog odnošenje prema okolišu.
Govorio je saborski zastupnik Mihael Zmajlović koji je bio ministar u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u vladi Zorana Milanović od 2012. do 2016 godine.
- Trebali bi jednom podvući crtu i reći da je ovo naš zajednički problem, nevezano uz stranačku pripadnost. Ideja je da se utjecaj na okoliš smanji na prihvatljivu razinu za zdravlje i okoliš. Tko ima pravo u državi zaustavljati ovakve projekte. Milijarde kuna su bačene u vjetar zbog neodgovornog ponašanja. Ako ne popravimo stvari, i budućih 30 godina ćemo 80 do 90 posto otpada zakapati u zemlju. Danas imamo najbolje raspoložive tehnike koje nude dobre alternative zakapanju u zemlju. Bitno se dogovoriti, ići u jednom smjeru i držati se toga. Bilo bi dobro da za 3-4 godine nemamo 85 posto otpada.
Sljedeći govornik bio je prof. Ivo Šimunović.
- Ne znam kako ljudi više ovo gledati, sve je toliko konfuzno i nejasno. Danas je toliko sveučilišta i fakulteta da nema područja koje nije pokriveno znanstvenim disciplinama, a mi se služimo subjektivnim mišljenjima, autoritetom i kopiranjem tuđih rješenja. Ne mogu davati lekcije, ali nakon 40 godina fakultetske institucije. Ako bi se 10 posto programa na fakultetima posvetila novim projektima, prosperirali bi kao Poljska. Šteta je da ovakvo blago uopće nismo angažirali.
U povijesti nije bilo nijedne vlasti koja je otkrila definiciju što su otoci. Oni su najskuplji teritorij države, a tretiraju se kao najjeftiniji. Kako na otocima drugačije riješiti pitanje otpada? Otoci nisu tretirani i ne može biti jedno uopćeno rješenje državno, nego specifično. Nemojmo da imamo jedno te isto rješenja za sve. Neka struka dođe ovdje i neka objasni modele kako se to radi.
Prof. Roko Andričević iz Splita kazao je da je tehnologija toliko uznapredovala da "nas je vrijeme jednostavno pregazilo".
Prof. Stanko Uršić bio je posljednji gost govornik.
- Ekološka znanost ne postoji da bi prihvatila lažne teze. Smeće je nedopustivi produkt neetičke civilizacije. Otpadom se može gospodariti, a ne može smećem. Gospodarenje otpadom znači vratiti komunalni otpad u neku uporabu. Tko nešto razumije o ekološkoj znanosti zna da je to moguće i da to nije upitno. Druga priča su interesi i o tome neću. Za to sam da se riješi pitanje otpada bez ostatka. Danas nisam čuo ni jednu riječ o zdravstveno-ekološkim efektima. U cementarama sva živa ide u zrak, imamo vrijednosti na samoj granici. Što to znači zdravstveno ekološki, zapitajte se.
Rješenje je dobar otpad za zbrinjavanje i gospodarenje otpadom. Srž mu je sustav odvojenog otpada, sustav je potpuno digitaliziran. Znam da se takav sustav protivi mnogim interesima osim narodnim. Riješili bi problem otpada i smeća. Ako se Lećevica ona će kad tad postati efektivni zločin. Ovdje nisam čuo niti jednu riječ kamo idu silne vode koje će se stvarati oko Lećevice? Što se tiče ideje i ostvarenja Lećevice, radi se o zločinu.
Miro Bulj u ime MOST-a kazao je da se radi o vrlo bitnoj raspravi i najavio da će njegova stranka predložiti zaključke na ovu temu.
- Dok Slovenci imaju Zakon o kršu, mi usred krša stavljamo Regionalni centar. Oduzimamo budućnost našoj djeci. Do sada smo potrošili 30 milijuna kuna, a jedna kesa još tamo nije odložena. Znam da će Unešić i druge Općine žaliti jer postoje međunarodni sudovi. Kada sam vodio prosvjede za odlaganje troske iz Dugog Rata uz Cetinu ministarstvo mi je pisalo da otpad nije opasan, a sada je EU Hrvatskoj naplatila kazne upravo zbog tog opasnog otpada. U zaključku se protivimo izgradnji centra RCČO jer se radi o dragocjenoj lokaciji Zagore. Otpadne vode kad tada doći će do izvora Jadra.
Zbog ekocidnih situacija imamo probleme s pitkim izvorima vode. Dali smo zaključak, protivimo se izgradnji Centra u Lećevici, a tome se protivi i Šibensko-kninska županija.
Predsjednik kluba Nezavisne liste mladih Ante Pranić kazao je da je ovo krucijalna tema i sjednica za Splitsko-dalmatinsku županiju.
- Prije 19 godina ovo je tijelo donijelo odluku u gospodarenju otpadom. Meni je tada bilo 12 godina, a ovim tempom, bojim se, Centar neće doživjeti ni moja djeca. Krško smo područje, Lećevica je stvarnost, a u cijeloj priči bitan je turizam od kojeg živimo. Otpad nije samo smeće nego i mulj iz aglomeracija, gdje to imamo predviđeno zbrinjavanje mulja koje proizvode aglomeracije. Makarsko podruje je najveće gradilišno područje u Dalmaciji? Možda u moru na obalama Baške Vode. Ponašamo li se tako prema turizmu?
Ima li Lećevica pravomoćnu građevinsku dozvolu? Nismo u toj fazi! Ugovoren je projekt, do 2023. moramo imati sve dozvole i probni rad. Što će se dogoditi ako nema uporabne dozvole, tko će vratiti novac u vidu kazni koje će, ne daj Bože, uslijediti? Za 10 hektara niste riješili ugovor, za 15 ste nedavno potpisali s državom.
U hodogramu se ne spominju sive zone, a to su pristupne ceste do pretovarnih stanica i centara. Da napravite Centar potrebna je izgradnja ceste od 13,8 kilometara. Nadležne su Županijske ceste, pa me zanima što je s financiranjem. Tko će financirati crpne stanice, novi vodovod, pretovarne stanice. Vrgorac je udaljen od Lećevice 130 km. Nama je možda bliži Centar u Dubrovniku. Slijepo se držimo granica, nema povezanih struktura. Ući ćete u investiciju no postavlja se pitanje hoće li se dobiti uporabne dozvole i hoće li se u postkontroli zatražiti povrat novaca. Kockate se s velikim novima. Investicija preko pola milijarde kuna je ogromna, zasad nema građevinske dozove. Župan se u ovom mandatu maksimalno trudi, no pitanje je prijašnjih uprava. Kada u napravljene zadnje izmjene prostornog plana županije? Sve će to uredno platiti građani, odnosno naši potomci koje smo zadužili - kazao je Pranić.
Natalija Rajčić govorila je ispred kluba stranke Pametno.
- Od oko 232 tisuća tona komunalnog otpada u godini dana oko 90 posto je mještani komunalni otpad. U EU se prosječno 37 otpada odlaže na odlagališta, a mi smo na oko 75 posto. Imamo 177 odlagališta, od čega su većina nelegalna. Županija je dužna uspostaviti sortirnice, reciklažna dvorišta i kompostane.
RCČO moramo gledati u cijeliti, to je Centar plus 6 pretovarnih stanica, a nemamo riješene dozvole. Bez pravomoćnih rješenje nem znamo hoće li Centar sa sigurnošću biti izgrađen. Niti sudski postupci nisu gotovi. Iz godine u godinu proizvodimo 10 do 11 tisuća tona miješanog komunalnog otpada više. Hoće li centar moći podnijeti ove količine otpada.
Nećemo spominjati da smo kod sortirnica i kompostane nigdje, i na drugim područjima je slično. Kućno kompostiranje je vrlo malo realizirano, sve je samo u planiranju. Problem koji se nameće je nekoordiniranost tijela. Mi ćemo raspravljati o izvješću. Treba se stvoriti vertikala prema ministarstvu. Županija je "osuđena" na RCČO. Ako već posjedujemo tvrtku od 2005., onda bi se te osobe na raspravi trebale pojaviti - kazala je Rajčić.
Damir Krstić govorio je ispred kluba SDP-a.
- Kada je ova tvrtka osnovana, sada ta djeca idu u srednju školu, a kada se dovrši Centar, djeca će biti punoljetna. Imamo registratore pune papira koji su jako skupo plaćene.
Ovo je možda zadnji trenutak da se stvari pokrenu s mrtve točke. Vidimo što se događa sa zatvaranjem nekih odlagališta na otocima. Sve će se preliti na račune građana.
Kada će biti pokrenuti radovi? Može li se okvirno odrediti datum početka radova i drugi datum vezan uz sortirnice, pretovarne stanice, i sl. Neka greška bude u mjesecima, ali nikako u godinama. Ne smatram da projekt treba zaustaviti. Svi moramo gurati stvar do kraja i smatram da ovaj Centar trebamo dovesti do kraja. Ono što je prije 20 godina bilo dobro, danas nije. Treba razgovarati o tome što nakon Lećevice? Ova tehnologija ne može zadovoljiti sve, to je činjenica.
Kruno Peronja iznio je mišljenje ispred kluba HDZ-a i HGS-a.
- Ova tematska sjednica je motivirajuća da bi do kraja bili učinkoviti i da postignemo ono što svi želimo. Neki su govornici bili šefovi komunalnih poduzeća, ministri. Politika donosi odluke u ovakvim slučajevima.
Mudro i odlučno provođenje politike gradonačelnika Grada Splita učinilo, danas se to niej vidjelo ovdje, da je Karepovac zazelenio. Nikada ne biste pomislili da je tamo odlagalište bilo. Centar za gospodarenje otpadom je pravi put i on nema alternative. Danas trebamo odlučiti koji su rokovi i ovo tijelo treba dati još veći poticaj za gospodarenje otpadom. Ovo toliko traje jer se Cenatr gradi jednom za 100 godina i on mora biti temeljito pripremljen, ne treba nigdje žuriti.
Radni tim će izraditi zaključke
Za prijedog zaključaka od strane MOST-a glasala su 3 vijećnika. 29 vijećnika je glasovalo da radni tim u kojem su zastupljeni klubovi i stranke izradi prijedlog zaključaka koji će se vijećnicima predstaviti na sljedećoj sjednici Županijske skupštine.
