Psihološka i zdravstvena pomoć, konzultacije i mentorski rad, sudjelovanje u radu studentskih organizacija, odlučivanje na fakultetima. Prava su to koja su, iz ovog ili onog razloga, izostavljena iz Nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju koji samo što nije ušao u javno savjetovanje. Studenti su bijesni, pozivaju na prosvjed, a njihovi predstavnici objašnjavaju za Srednja.hr zašto je problematično više eksplicitno ne navoditi određena studentska prava i kako to može, zapravo, biti opasno.
Studentski zbor, u kojem sjede glavni predstavnici zagrebačkih studenata, na društvenim je mrežama objavio svoj osvrt na Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Ta je njihova objava postala – viralna.
Briše se pravo na zdravstvenu, psihološku pomoć, konzultacije…
To ni ne čudi s obzirom na činjenicu da su se u zakonskom nacrtu, među pravima i obvezama studenta, u odnosu na važeće propise, jednostavno ‘izgubila’ neka prava. Tako se u nacrtu koji samo što nije pušten u savjetovanje s javnošću, briše pravo studenata na konzultacija i mentorski rad, na zdravstvenu i psihološku pomoć, na sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Osim toga uvodi se i odredba da svaki redoviti student ima pravo tek jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
– Brojni studenti zbog akademskog stresa, obaveza, a posebice zbog posljedica pandemije pokazali su potrebu za psihološkom pomoći. Na Sveučilištu nema dovoljnih kapaciteta za pomoć i većina sastavnica nema osigurane psihologe, stoji u osvrtu Studentskog zbora.
Zbog svega navedenoga, dodaju, potpuno brisanje prava studenata na psihološku skrb smatraju ‘nedopustivim i štetnim’.
– Umjesto propisivanja obvezne psihološke podrške na svim sastavnicama, odnosno zadovoljavanje potrebnih kapaciteta, studentima se ukida i nedostatni minimum koji trenutno imamo, stoji u osvrtu studentskih predstavnika.
Upravo je pitanje psihološke pomoći studentima ono što je odjeknulo na društvenim mrežama i zbog čega su brojni korisnici, uključujući i neke influencere, podijelili ovu objavu.
‘Svi se pitamo zašto nam se ukida to pravo?’
Studenti se pitaju i što je s pravom na sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Studentski zbor smatra se oblikom studentske organizacije, a zapravo se radi o predstavnicima izabranim na studentskim izborima koji su de facto jedini predstavnici studenata na visokim učilištima – bilo visokim školama, fakulteta, veleučilištima ili sveučilištima. Kako se iz zakonskog nacrta izostavlja eksplicitno navedeno pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija, pitanje je što će to značiti za studentske predstavnike u budućnosti.
Iz Studentskog zbora upozoravaju da je člankom 43. Ustava Republike Hrvatske građanima jamči organiziranje kako bi zaštitili svoja socijalna, gospodarska, politička i druga uvjerenja, a smatraju da studentske organizacije, kao oblici udruženja, spadaju pod to ustavno pravo.
– Ukidanjem predstavničkih tijela studenata više se u institucijama neće moći čuti stav i glas studenata. Studenti više nisu saveznici visokog obrazovanja, već njihov proizvod bez imena i glasa. Brojni studenti stječu poznanstva i usavršavaju praktične vještine kroz rad u studentskim udrugama. Svi se pitamo zašto nam se ukida pravo na navedeno, stoji u osvrtu studentskih predstavnika.
O ostalim smo, de facto, izostavljenim pravima studenata razgovarali su Brunom Bandulom, potpredsjednicom Studentskog zbora. U zakonskom nacrtu su, kaže, jasno izostavljena prava koja studenti imaju po važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i to je jednostavno problematično.
Prava na konzultacije i mentorski rad ne bi se trebala odnositi samo na mentoriranje pri završnim i diplomskim radovima i stoga je, ističe, važno da postoji odredba koja uređuje to studentsko pravo. Kada je u pitanju zdravstvena pomoć, već sada imamo problematičnu situaciju gdje studenti iz udaljenih krajeva nemaju svoje liječnike. Trenutno se radi na tome da se otvori studentska ambulanta, pa i poliklinika, ali izostavljanjem te odredbe iz zakonskog nacrta, pitanje je hoće li realizacija tog projekta, i na koji način, uopće biti moguća.
Zakonski nacrt uvodi i novu odredbu o studiranju u redovnom statusu. Prema novopredloženoj odredbi, redovni studenti imaju pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Premda to naizgled možda i ne djeluje dubiozno, Bandula upozorava da su uvjeti studiranja na različitim fakultetima neujednačeni. Negdje studenti imaju priliku položiti neki kolegij kroz kolokvije i više ispitnih rokova u jednoj godini; na nekim studijima, primjerice, uopće nema kolokvija.
Više pročitajte ovdje.
