Slučaj gube kod nepalskog radnika koji već dvije godine živi u Splitu otkriven je baš dok traje javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Pravilnik je u javno savjetovanje poslalo Ministarstvo unutarnjih poslova, a samo se njegov dio odnosi na zdravstvene preduvjete za boravak u Hrvatskoj. Ta se pravila postrožuju pa će državljani treće zemlje iz viznog režima, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak, morati priložiti i potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu (Obrazac 18a), koji ne smije biti stariji od 90 dana.
Uz zahtjev za produljenje privremenog boravka, ako borave u Hrvatskoj kraće od tri godine, obvezno će biti priložiti i dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu, koji će se u tom slučaju obaviti u Hrvatskoj. Obavljat će ih u županijskim zavodima za javno zdravstvo prema mjestu boravka te u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu ne smije biti stariji od 90 dana. – Traži se RTG pluća, pregled stolice na S.Typhi i Paratyphi te cijepni status i izjava liječnika o zdravstvenom stanju – kaže doc. Bernard Kaić, voditelj epidemiološke službe u HZJZ-u.
Strani radnici će se po potrebi i docjepljivati, ako nisu cijepljeni protiv difterije i tetanusa, poliomyelitisa, odnosno dječje paralize, te ospica. Većina ostalih zemalja EU već otprije od stranih radnika traži cijepni karton, čak i ako dolaze iz druge zemlje Europske unije. Hrvatski liječnici već gotovo dvije godine ukazuju na nužnost uvođenja zdravstvenog nadzora za sve strane radnike, a ne samo za one kojima za rad s hranom treba sanitarna iskaznica. Nacrt je u javnom savjetovanju do 21. prosinca, a stupit će na snagu osmog dana od objave i odnosit će se na strane radnike koji u Hrvatsku dođu nakon što novi pravilnik stupi na snagu.
Slučaj gube ili lepre mnoge je zabrinuo, međutim iz HZJZ-a objašnjavaju da je radnik dobio antibiotsku terapiju, a obuhvaćeni su svi njegovi bliski kontakti. Guba je danas potpuno izlječiva bolest i ne postoji opasnost za javno zdravlje ni rizik prijenosa pri uobičajenom socijalnom kontaktu.
“Prijenos zahtijeva dugotrajan bliski kontakt s oboljelom osobom koja se ne liječi, i to u razdoblju od više mjeseci. Javnost se obavještava onda kada postoji stvarni i relevantni rizik za širu populaciju, uz jasne upute kako se taj rizik može smanjiti. Kod bolesti poput lepre, gdje je rizik ograničen na vrlo uzak krug bliskih kontakata i gdje se svi potrebni postupci provode individualno, nema potrebe za izvanrednim mjerama niti za zabrinutošću građana”, navode. Migracije stranih radnika iz dijelova svijeta očekivano će donijeti i slučajeve bolesti od kojih su neke u Hrvatskoj odavno iskorijenjene pa je, osim najnovijeg slučaja gube, ranije bilo nekoliko manjih žarišta tifusa, vodenih kozica i tuberkuloze među radnicima iz azijskih zemalja, piše Večernji list.
