Prošloga je tjedna u južnom Jadranu, kod Dubrovnika, izmjerena temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzija. Time je srušen rekord temperature mora otkako Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi mjerenja, koji je zabilježen 2015. kod Raba kada je izmjereno 29,5 stupnjeva.
Ovako visoke temperature mora tek su početak, jer će one u budućnosti biti sve više, te bi mogle u potpunosti promijeniti Jadran, a time i posljedično utjecati na takozvano plavo gospodarstvo te floru i faunu našeg mora.
O ovoj temi koja je u posljednje vrijeme, ali i posljednjih godina u sve većem fokusu, Telegram je razgovarao s vodećim znanstvenicima, klimatolozima i oceanografima s najvažnijih hrvatskih instituta i fakulteta iz Splita, Dubrovnika i Zagreba.
"Vruća točka" klimatskih promjena
Naši sugovornici slažu se kako je trenutačno zagrijavanje Jadrana proces na koji nesmiljeno utječe globalno zatopljenje. Mladen Šolić, voditelj Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, objašnjava da je Jadransko more, kao i cijeli Mediteran, identificirano kao “vruća točka” klimatskih promjena. “Jadran je zbog svoje zatvorenosti i vrlo plitkog sjevernog dijela vrlo osjetljiv na klimatske promjene i zatopljenje”, dodaje.
Branko Grisogono, atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF), kaže da temperature mora rastu zbog toga što se u posljednjih 150 godina podižu planetarne temperature, a one onda utječu i na Jadran. “U početku je bila riječ o postupnim procesima, međutim sada je to zagrijavanje sve naglije”, tumači.
Podaci dobiveni satelitskim mjerenjem
Akademik Mirko Orlić, klimatolog i oceanograf s Geofizičkog odsjeka PMF-a, razlaže kako na zagrijavanje Jadrana utječu dva efekta. Prvi je postupni porast površinske temperature mora tijekom proteklih desetljeća, a drugi se odnosi na dugotrajni toplinski val koji je u srpnju ove godine doveo do dodatnog porasta već spomenute površinske temperature.
"Trend porasta površinske temperature mora dobro je dokumentiran satelitskim mjerenjima. Ti podaci pokazuju da je tijekom protekla četiri desetljeća temperatura pri površini Jadrana porasla za neka dva stupnja Celzija, s time da je porast bio veći u ljetnim mjesecima nego u zimskim. To odgovara iskustvu onih koji godinama ljetuju na Jadranu: prije pola stoljeća uobičajene su bile ljetne temperature mora od 24 do 25 °C, danas gotovo da nema ljeta kad se temperature mora ne kreću oko 27 °C", dodaje.
Rast površinskog sloja temperature mora
Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kaže kako će se trend porasta površinske temperature mora nastaviti. "Dugogodišnja mjerenja u području srednjeg Jadrana, na profilu Split-Gargano, i na profilu Šibenik-Ortona preko Jabučke kotline, koja od pedesetih godina prošlog stoljeća bez prekida provodi naš Institut, ukazuju da se promjene temperature, kao i saliniteta, događaju u cijelom vodenom stupcu, i to ne jednoznačno", ističe.
"Nekad se termoklina – ljetna granica između gornje tople i donje hladne morske vode – spuštala do 25 metara dubine, a danas ide i do 50 metara dubine. Šteta što nemamo dovoljno podataka za Jadran – što se događalo s temperaturom mora u dubini prije 50, 60 ili 100 godina", nadovezuje se Petar Kružić, morski biolog s PMF-a.
Ivica Vilibić, oceanograf s Instituta Ruđer Bošković, objašnjava da su trenutačni ekstremi temperature mora na površini, ali i temperature zraka, posljedice takozvanih blokirajućih situacija u atmosferi. “To su situacije u kojima se javljaju dugotrajna nepromjenjiva stanja, stabilne anticiklone i slično. Te blokirajuće situacije u atmosferi favoriziraju pojavu toplinskih valova kao i morskih toplinskih valova, a one su pak posljedica kontinuiranog zagrijavanja Zemlje zbog pojačane emisije stakleničkih plinova", tvrdi.
Sustavno praćenje temperature Jadrana
Mirna Batistić, oceanografkinja s Instituta za more i priobalje u Dubrovniku, kaže kako na dubrovačkom području, na kojem je zabilježen posljednji temperaturni rekord, sustavno prate temperaturu mora još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, i to u dubokom južnom Jadranu, od 200 do 800 metara dubine, gdje su temperature uglavnom stalne i bolje se mogu vidjeti promjene.
"Za razliku od tih dubokomorskih slojeva, u površinskim slojevima puno vanjskih čimbenika utječe na temperaturu mora, a uglavnom ovise o godišnjem dobu. Dakle, u tom dubokom sloju bolje se mogu pratiti temperaturne tj. klimatske promjene. Dugoročni prikaz promjena temperature u dubokomorskim slojevima južnog Jadrana pokazuje nam trend zagrijavanja mora za više od 1⁰C s izrazitim povećanjem u posljednjih desetak godina", tvrdi.
Više pročitajte OVDJE.
