Crna predviđanja kojima je Vlada u prvom polugodištu 2019. godine plašila javnost, agitirajući protiv sindikalne inicijative »67 je previše« u kojoj su se prikupljali potpisi za referendum protiv Vladine mirovinske reforme, nisu se zasad ostvarila.
Tvrdi to sama Vlada, i to dvije godine nakon što je morala popustiti pred više od 700 tisuća potpisa građana pa je sama izmijenila Zakon o mirovinskom osiguranju bez održavanja referenduma. Vadina je reforma kratko bila na snazi, samo u 2019. godini, i značila je i povećanje životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina umjesto dotadašnjih 65 godina.
Sindikati su s gotovo dvostruko više prikupljenih potpisa od potrebnih srušili tu odredbu, ali i onu o podizanju uvjeta za odlazak u prijevremenu mirovinu na 62 godine. Vlada je morala odlazak u mirovinu dugogodišnjih osiguranika, odnosno ljudi koji su već sakupili 41 godinu staža, vratiti na 60 godina umjesto 61 godine. Uz to, penalizacija za odlazak u prijevremenu mirovinu spuštena je s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno smanjeno je najveće umanjenje prijevremene mirovine s 18 na 12 posto, piše Novi list.
U naknadnoj procjeni učinaka novog zakona koji je napravila prema referendumskim zahtjevima Vlada analizira svaku od tih točaka ponaosob i zaključuje da zasad, odnosno barem kratkoročno nema negativnih učinaka te ističe i neke pozitivne posljedice zakona, odnosno odustajanja od mirovinske reforme.
Opovrgnut argument
Za početak država je građanima koji su 2019. godini otišli u prijevremenu mirovinu uz penalizaciju od 0,3 posto za svaki mjesec, nanovo odredila iznos mirovine, odnosno mirovina im je umanjena za 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Povećani iznos prijevremene starosne mirovine primilo je ukupno 5.329 korisnika, otkriva Ministarstvo rada u objavljenim učincima izmjene zakona.
No, smanjena penalizacija nije Hrvatima u 2020. godini učinila privlačnijim odlazak u prijevremenu mirovinu, i brojke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koje iznosi Vlada opovrgavaju Vladin argument iz 2019. godine da će slabija penalizacija motivirati ljude da puno više odlaze u prijevremenu mirovinu.
Tako je 2020., prve godine nakon što su sindikalni zahtjevi bili u primjeni, bilo ukupno 37.385 korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, od čega je starosnu mirovinu ostvarilo 24.136 korisnika, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika 5.343 korisnika, prijevremenu starosnu mirovinu 7.880 korisnika i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca 26 korisnika. Godinu dana ranije takvih je umirovljenika bilo ukupno 37.102, javlja Novi list.
– Iako je ukupan broj korisnika svih vrsta starosne mirovine bio nešto veći, nije došlo do povećanja broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina.
S obzirom na to da je za izračun visine prijevremene starosne mirovine smanjeno umanjenje, tzv. penalizacija, u odnosu na 2019. godinu kad je broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine iznosio 8.284, očekivalo se povećanje korisnika u ovoj kategoriji. Međutim, broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine u 2020. godini smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 404 osobe, navodi Vlada.
Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je broj novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina nekoliko stotina manji nego u 2019. godini.
– Primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan trend, zaključuje Vlada.
Prednosti promjena
Utvrdili su u Vladi i da primjena »referendumskog« Zakona nije imala izravnih socijalnih učinaka, ali dodaju da svaka intervencija u mirovinskom sustavu s ciljem fleksibilizacije uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ili podizanja razine adekvatnosti mirovina, pozitivno utječe na sustav socijalne skrbi.
– Podizanjem razine adekvatnosti mirovina kroz smanjenje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje te mogućnosti ranijeg ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene, na svojevrsni način doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva. Jednako tako, za nezaposlene osobe koje nemaju dostatne prihode za podmirenje egzistencijalnih potreba, a korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi, ranije ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava doprinosi povećanju razine socijalne sigurnosti, a istovremeno se rasterećuje sustav socijalne skrbi, ističe Vlada prednosti promjena koje je bila prisiljena podnijeti zbog svojevrsne pobune građana.
Navodi i brojke koje pokazuju da nije bilo negativnog utjecaja na tržište rada, jer je u ovoj godini vidljiv porast broja zaposlenih, a navode da se poboljšao i odnosi osiguranika i umirovljenika, piše Novi list.
– Također, nije utvrđen negativni utjecaj na održivost mirovinskog sustava, iako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u u 2020. godini bilo znatno veće i iznosilo 11,54 posto. Međutim, treba naglasiti da je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u posljedica utvrđenog pada BDP-a od 8 posto, uslijed krize uzrokovane koronavirusom, a ne primjene Zakona, zaključuje Vlada, odnosno Ministarstvo rada u naknadnoj procjeni učinaka zakona koji je donijela kao odgovor na referendumsku inicijativu.
