U vrijeme kada sve više ljudi pati od pretilosti, ali i raznih stanja kojima je uzrok način prehrane, nutricionisti su tu da uz stručne savjete i jelovnike rješe probleme modernog društva. Susret s nutricionistom može biti i iz samog razloga da želite uvesti pozitivne promjene u vidu prehrane te poboljšati način života.
Razgovarali smo s nutricionisticom KBC-a Split, Marijom Selak koja nam je dala uvid u sam posao nutricionista, kako funcionira planiranje obroka u bolnici te nam je dala i poneke savjete za ljude koji žele izgubiti višak kilograma.
Postoji razlika u radu nutricionista koji svoj posao obavlja u bolnici te onoga koji radi u privatnoj praksi gdje ljudi sami dolaze po različite savjete i planove prehrane.
Sve veća potreba za nutricionistima
"Nutricionist u bolnicama kreirajući bolničke jelovnike ima izazov prilagoditi nužnu dijetoterapiju mogućnostima i kapacitetima bolničke kuhinje (broj raspoloživog osoblja, način pripreme hrane, usklađivanje brojnih dijeta te trenutne dostupnosti namirnica), što je poprilično zahtjevno. Osim toga, istaknula bih razliku svakodnevne suradnje i s bolničkim osobljem kao što su liječnici specijalisti i medicinske sestre, ali i logopedima i radnim terapeutima u svrhu usklađivanja nutritivne terapije s liječenjem tijekom hospitalizacije", kazala je Marija Selak te dodala da je i u bolničkim nutricionističkim ambulantama velik priljev pacijenata te da je potreba za nutricionistima sve veća.
"Pojedini pacijenti su slabije motivirani, događa se da pacijent samo “odrađuje” savjetovanje u nutricionista i dođe po svoj plan prehrane. Najvažnije u našem radu s pacijentima smatram osvještavanje pacijenta o važnosti prehrane na zdravlje i utjecaju promjene prehrane na zdravstveno stanje, kako bi bili motivirani kod kuće, pratili naše upute i bili voljni doći na kontrolni pregled, dok je plan prehrane korišten samo kao alat rada u svrhu promjene prehrambenih navika", kazala je Marija Selak.
KBC-Split priprema 3.000 obroka dnevno
U KBC-u Split postoji oko 70 različitih dijeta na koje su bolesnici prijavljeni od strane odjela na kojem su smješteni. Nude se tri obroka dnevno unutar kojih su posluženi i međuobroci, a bolnička kuhinja na Firulama i Križinama zajedno priprema oko 3.000 obroka dnevno za pacijente.
Sve popularniji način prehrane i način života je vegansvo i vegeterijanstvo. U KBC-u Split prema Odluci o standardu prehrane bolesnika u bolnicama, u popisu bolničkih dijeta se nalaze i navedene dvije vrste dijeta koje se konstantno unaprjeđuju uvođenjem novih jela i uključivanjem prehrambenih proizvoda prilagođenima ovakvom načinu prehrane.
"Ukoliko je dobro isplanirana, vegeterijanska i veganska prehrana ima jednake benefite kao i ona standardna. Važno je da je prehrana energetski i nutritivno izbalansirana. Nadalje, to može biti izazovno kod posebnih zdravstvenih stanja u kojima je ograničen unos žitarica ili povrća", kazala je Marija Selak.
Savjeti za skidanje viška kilograma
Razne dijete nude se na internetu. Mnogi mitovi i savjeti pokušavaju se slijediti, ali često bezuspješno. Upitali smo nutricionisticu Mariju Selak da navede nekoliko ključnih savjeta koji bi trebali ponuditi pozitivan rezultat odnosno minus na vagi.
"Bitno je raditi na promjeni prehrambenih navika i te navike implementirati u svakodnevicu, čime internetske kratkoročne dijete automatski “otpadaju” zbog neodrživih i restriktivnih uputa. U radu s pacijentima smatram važnim saznati u čemu griješe i na tome raditi postupno. Ukoliko se prehrana promijeni od 1. siječnja ili “od ponedjeljka”, riskiramo crno-bijelo scenarij. Postupna promjena broja obroka, implementiranje više povrća ili uključivanje tjelesne aktivnosti imaju dugoročniji i kvalitetniji efekt.
Evo nekoliko konkretnih savjeta na što obratiti pozornost ukoliko je potrebno smanjiti tjelesnu masu:
• Imati minimalno 3 obroka na dan, a međuobroke uključiti koliko je to moguće.
• U svaki glavni obrok uključiti povrće (u obliku juha, kuhanog povrća ili salata).
• Obratiti pozornost na redovitost konzumacije voća.
• Obratiti pozornost na način pripreme hrane i količinu korištenih masnoća.
• Kušati proizvode od cjelovitog zrna (kruh, riža, tjestenina) te bijeli kruh/rižu/tjesteninu zamijeniti njima ukoliko Vam se okus sviđa (korisno je zbog duljeg osjećaja sitosti, kao i veće nutritivne vrijednosti).
• Ne gladovati – odgovor nije unos što manje hrane, već pametnija raspodjela obroka i konzumacija nutritivno bogate hrane (hrane bogate vitaminima i mineralima).
• Iz prehrane eliminirati pekarske proizvode od lisnatog tijesta, slastice, grickalice, gazirana i energetska pića te sokove.
• I “zdrave” namirnice mogu biti razlog nakupljanja kilograma – pripaziti na količinu konzumiranih orašastih plodova ili sjemenki primjerice jer konzumacija većih količina doprinosi kalorijskom suvišku.
• Tijekom posebnih prigoda dozvoljeno je pojesti tortu, pizzu ili popiti čašu soka, sve dok su umjerene količine u pitanju. Restrikcija u tom smislu samo može doprinijeti nezadovoljstvu i u konačnici imati negativan utjecaj na tjelesnu masu.
• Obavezno uključiti tjelesnu aktivnost ovisno o mogućnostima – bila to šetnja, plivanje ili intenzivniji trening", naglasila je Marija Selak.
Nemojte jesti nakon 18h?
Evo što o tom popularnoj praksi i savjetu kaže naša sugovornica.
"Savjet o tome da posljednji obrok ne bi trebao biti poslije određenog vremena možemo pronaći na brojnim internetskim stranicama. Riječ je o pokušaju smanjenja unosa kalorija tijekom dana, kao i o određenom vremenu potrebnom za probavu hrane. Spomenuto nije nužno dobro, zbog toga što posljedično unos hrane u prvom dijelu dana može biti veći, a zadnji obrok u danu može sadržavati i više nego što nam je potrebno. Kada kao primjer uzmemo studenta koji uči do kasno u noć, a posljednji obrok ima u 18 h, to nije povoljno. S druge strane, preporuka starijim osobama koji na spavanje idu nešto ranije ovaj savjet može imati smisla. Svakako, savjet je posljednji obrok imati do 2 h prije odlaska na spavanje kako ne biste lijegali s osjećajem težine u želucu, a hrana prošla gornji dio probavnog sustava", kazala je Marija Selak.
Broj obroka i međuobroka je nešto s čime se muči većina populacije uglavnom zbog toga što je veći broj obroka teško sastaviti i pripremiti u zgusnutom dnevnom rasporedu.
"Kada govorimo o zdravoj populaciji, preporučljiv broj obroka je onoliko koliko je izvedivo obzirom na raspoloživo vrijeme. Osobe koje su češće kod kuće mogu realizirati 5 obroka, dok osobe koje imaju malo ili nemaju slobodnog vremena uspiju imati 3 obroka na dan. Organizacija je ključ i smatram da bi većina mogla imati još barem jedan kvalitetan obrok u danu. Moj savjet pacijentima kojima zdravstveno stanje ne zahtijeva određeni broj obroka ili obrok u određeno vrijeme je da imaju minimalno 3 obroka na dan. Osim toga, fermentirani mliječni proizvod, voće ili orašasti plodovi mogu biti kvalitetan međuobrok kojeg je lako ponijeti na posao/fakultet i jednostavno konzumirati", kazala je Marija Selak.
Mediteranski tip prehrane
Održiva, jednostavna i puna prednosti za organizam je upravo mediteranska prehrana. Tog mišljenja je i nutricionistica Marija Selak koja svakako preporučuje takav način prehrane.
"Mediteranska prehrana je u posljednje vrijeme često istraživana te se njeni benefiti sve više dokazuju. Njena važnost jest u prevenciji metaboličkog sindroma, kao i kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, pretilosti i dr., ali i u ulozi u liječenju kod ovakvih stanja. Održiva je, jednostavna, podložna promjenama ovisno o dostupnom vremenu za pripremu hrane i financijama, a time i iznimno korisna u dijetoterapiji kod brojnih pacijenata", kazala je Marija Selak.
