Konvencionalni načini gradnje već neko vrijeme imaju alternativu.
Onu zelenu, okolišu prihvatljiviju. Načelima održivosti i ekološki prihvatljive gradnje se kada je pokretao posao vodio i Hrvoje Bota, koji je vlasnik tvrtke Održivo, koja se bavi permakulturnim dizajnom, arhitektonskim i urbanističkim planiranjem, a usmjereni su na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša.
Nažalost, ovakav način gradnje je kod nas tek stigao te će sigurno trebati vremena da ljudi postanu svjesni problema u kojem se nalazi kompletan svijet zbog modernog načina života koji nam na duge staze ne može i neće ništa dobroga donijeti. Stoga je potrebno popularizirati i promovirati mlade ljude koji na drugačiji, ali i teži način žele uspjeti i u konačnici donijeti prirodi da prodiše.
"Puno nam je pomogla permakultura i načelo regenerativnog razvoja"
Zato smo posjetili Hrvoja u njegovom uredu u Splitu, gdje smo doznali nešto više o radu njegovih suradnika i njega samoga.
- Dugo smo se tražili. Prvo smo se bavili prostornim planiranjem i urbanizmom, ali onda smo uvidjeli sve poteškoće i kompleksnosti toga posla i onda smo radili arhitektonske projekte. Tada smo shvatili koje su sve važne teme za naše društvo. To su zaštita okoliša, održiva gradnja, život u skladu s prirodom i ravnoteža. Puno nam je pomogla permakultura i načelo regenerativnog razvoja - kazao nam je na početku razgovora Hrvoje.
Zanimalo nas je što je to permakulturni dizajn.
- To je metoda integralnog dizajna održivih životnih sustava, po načelima prisutnim u prirodi. Znači da sve stvari kruže, da se potiče bioraznolikost, da se razvija cijela životna okolina te da sve što vidimo povežemo u neku cjelinu - kratko i jasno nam je rekao.
Posljednji realizirani projekt je regenerativna mikrofarma za bio intenzivnu proizvodnju povrća, koja se nalazi u Krušvaru pored Dicma. Uistinu impresivno izgleda...
- Ona je posebna jer je to pilot projekt regenerativne farme za bio intenzivnu proizvodnju povrća. Zamišljena je da bude cjelovita. Znači da proizvodi svoju energiju, da je građena od prirodnih materijala, da ima poslovni i proizvodni dio te bude i prostor u kojem će se održavati radionice i edukacije. Započeta je gradnja objekta, a počelo se s proizvodnjom povrća - priča nam.
Jednostavan je odgovor na pitanje koji su poželjni materijali za gradnju.
- Oni koji su lokalni i prirodni. Znači, oni koji imaju najmanji negativan utjecaj na okoliš, a to su drvo i kamen, ali i neki zaboravljeni kao što su konoplja i slama.
"Što se tiče ovog projekta u Krušvaru, kuća se gradi od betona od konoplje, popularno zvanog hempcrete"
Spomenuo je konoplju, koja mora postati naša svakodnevnica u gradnji ukoliko želimo svijetu dobro.
- Konoplja ima najmanju emisiju CO2, za razliku od cementa koji je jako štetan za okoliš. Pri proizvodnji se stvara jaka emisija stakleničkih plinova i emitira se u atmosferu, što pridonosi procesu globalnog zatopljivanja i ostalim klimatskim promjenama, kojih smo danas itekako svjesni. Vidljivo je da nestaje velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Neke projekcije su da je sustav proizvodnje hrane na ovaj industrijski način poguban i ako se ovako nastavi, u sljedećih pedeset godina možemo očekivati velike klimatske, a samim time i društvene krize - jasno je kazao.
Projektiraju i zgrade i kuće.
- Naglasak je možda većim dijelom na kuće i OPG-ove, ali imamo kuće i vrtove. Svaki projekt je istraživanje za sebe. Što se tiče ovog projekta u Krušvaru, kuća se gradi od betona od konoplje, popularno zvanog hempcrete. Istražujemo kako se to radi u drugim zemljama, proučavamo tehnologiju i idemo na realizaciju projekta. Taj dio traži puno vremena i ulaganja, ali neopisivo je zadovoljstvo baviti se ovime - ponosno će nam Hrvoje.
Danas se u Splitu i okolici gradi velik broj novih stambenih zgrada. Nažalost, govori nam Hrvoje, ne radi se kako treba.
- Vidljivi su neki mali pomaci, ali većinom se radi o gradnji koja nije održiva. Koriste se materijali kao što su stiropor, kamena vuna i slično, koji su na bazi nafte i cementa. Oni nisu dobri za okoliš, a kuća koja ne diše ne otpušta dovoljnu količinu vlage te u konačnici to ima loš utjecaj i na ljude. Ne osjećaju se jednostavno ugodno i zdravo i to nas je motiviralo da ljudima pružimo neki bolji smjer - govori.
Kao društvo smo napredovali po pitanju ekološke osviještenosti, ali...
- Kada se usporedimo s europskim trendovima, puno smo iza njih. Tamo su veliki trendovi u gradnji kuća od konoplje i slame te imaju razvijen sustav recikliranja i kompostiranja. Tu mi jako zaostajemo.
"Velika nam je motivacija da akumulirano znanje koje smo stekli posljednjih desetak godina zaživi u Dalmaciji"
Uz Krušvar, može se pohvaliti i još nekim važnim projektima koje je realizirao.
- Projekt u Krušvaru je bio iznimno zahtjevan jer se radi o metodi koja dosad nije bila prisutna u Dalmaciji. To je gradnja s betonom od konoplje. Radili smo i urbanistički plan Komiže te veće složenije objekte na Murteru - nabrojio je.
Važno je da ovakav način gradnje postane trend.
- Velika nam je motivacija da akumulirano znanje koje smo stekli posljednjih desetak godina zaživi u Dalmaciji. Želimo mijenjati paradigmu jer će to imati pozitivan utjecaj na ekologiju, ekonomiju te u konačnici na društvo. Možemo ponuditi integralni permakulturni dizajn po načelima regeneracije okoliša i gradnje jedne kvalitetne stambene sredine. Dajemo poseban naglasak na elemente održivosti, ka što su ekonomija, proizvodnja hrane i održive energije, što će imati pozitivan utjecaj na društvo u kojem danas živimo i radimo - zaključio je Hrvoje.
Njihov rad možete pratiti i više doznati OVDJE.
