Spašavanje života - što je besplatno, a što nije? Akcija spašavanja od 13 sati - svaki sat košta, no ne i onoga koga se spašava.
Spašavanje Ukrajinca koji je išao na Biokovo u japankama platili su porezni obveznici jer HGSS se najvećim dijelom financira iz državnog proračuna. Spašavatelji to rade besplatno, ali novca za akcije uvijek nedostaje.
"Razgovaramo i na nacionalnoj razini, imamo obećanja da će ta financiranja biti veća i snažnija, no važno je istaknuti da i lokalne sredine i jedinice lokalne samouprave moraju biti svjesnije važnosti i značaja HGSS-a i operative na terenu", istaknuo je za Dnevnik.hr HGSS-ovac Marko Rakovac.
Trenutačno se radi na izmjenama Zakona o HGSS-u, traži se bolji radnopravni status spasilaca volontera, a pomak stiže i što se tiče zračnih snaga.
"Trenutačno su preko Civilne zaštite u dolasku dva nova helikoptera koja bi od jeseni trebala početi raditi i nadamo se da će na taj način HGSS biti puno operativniji u spašavanju u zlatnom satu", kazao je Rakovac.
Hitni medicinski prijevozi vozilom, brodom ili helikopterom strancima se ne naplaćuju. No osobe koje dolaze iz trećih država, izvan EU-a ili izvan državnih ugovora sve troškove zdravstvene zaštite korištene u Hrvatskoj snose same.
I u Zavodu za hitnu medicinu u Dubrovniku na oglasnoj ploči nalazi se cjenik za pacijente - prvi pregled hitnog pacijenta stoji 75 eura, brzo izvlačenje ozljeđenih iz vozila 30 eura, skidanje kacige 30 eura, unošenje hitnog pacijenta u prijevozno sredstvo i fiksacija pacijenta 15 eura, a cjenik se nalazi na nekoliko stranica.
"To se najčešće događa u ljetnim mjesecima, kada nam dolaze strani državljani koji nemaju europsko zdrastveno osiguranje - Amerika, Australija", pojasnila je Antonela Tutman iz Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, piše Dnevnik.hr.
Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata kažu da je spašavanje neupitno. Ipak, tvrde, razlike treba biti.
"Spašavanje je, naravno, neupitno i neodgodivo u situacijama kada su građani ugroženi, no ne bi smjelo biti na trošak naših državljana jer naši državljani vani dobiju fakture, dobiju račun kada im se nešto dogodi i za cijeli postupak i tijek liječenja i onda ili plate sami ili dobiju trošak od svoje države. Tako većina europskih zemalja funkcionira", kazala je Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
HGSS godišnje ima oko 800 intervencija, od toga je 15 posto intervencija u kojima se spašavaju stranci. Za HGSS nema terenske akcije jeftinije od 1000 eura, a troškovi nekih znaju iznositi i desetke, pa i stotine tisuća eura.
