Astrofizičarka iz Kaštel Sućurca, Ana Bedalov, pokrenula je jednu sasvim novu priču ili bolje rečeno dimenziju umjetne inteligencije.
Naime, želeći pomoći svome suprugu koji radi na području mikroskopije kojem su u radu bili potrebni sati i sati za analizirati određenu sliku, Ana je uvidjela da ne postoji adekvatan softver upravu za takvu analizu slike. I tako je sve krenulo, želja za olakšati posao suprugu pretvorila se u njen posao.
Prije četiri godine pokrenula je platformu za analizu slika i videa 'KARMENsolution'.
"Kada sam krenula u projekt, radila sam kao konzultantica i sve pokrivala iz svog džepa. Moj prvi zaposlenik bio je programer Saša Kijuk kome sam prve plaće plaća iz svog džepa. On se nakon kratkog vremena, sa svojom obitelji iz Zagreba preselio u Sućurac, a sve zbog ovog posla. KARMENsolutions platforma za AI analizu slika i videa danas ima više od milijun linija koda. Od toga desetinu čini sama AI-jezgra umjetna inteligencija koju je upravo dizajnirao i napravio Saša", uvodi nas u priču direktorica i osnivačica startupa.
Danas KARMENsolutions broji 11 članova, glavna i odgovorna Ana Bedalov i već spomenuti programer Saša, Jelena Radić, Katarina Kozina, Dubravko Radišić, Roko Topić, Ana Ramljak, Ana Bacelj, Tonći Kozina, Denis Zorić, Sanja Katušić, Željka Babić, te savjetnik Marko Kovač, suvlasnik Repsly, uspješne IT firme iz Zagreba.
Oni su upravo ti koji su zaslužni da brojni europski i svjetski znanstvenici, ali i instituti, putem njihovog softver startupa, olakšavaju i ubrzavaju sebi posao.
"Prvotna ideja je bila da razvijemo veliku platformu kojom bi nudili Saas usluge tj. da znanstvenicima brzo i efikasno složimo skripte za određeni problem u analizi slika. To smo uspjeli i danas imamo jedinstven AI proizvod u svijetu.
Fokusirali smo se na znanstvenike za potrebe istraživanja trebaju analizirati na tisuće slika pod mikroskopom. I to traje dugo, čak i mjesecima. Naš softver taj proces automatizira te ga čini puno bržim i efikasnijim zbog treninga strojnim učenjem, pa se dobivaju precizni podaci", pojašnjava Bedalov princip rada softvera baziranog na umjetnoj inteligenciji koji doprinosi itekako bržim znanstvenim otkrićima u primjerice istraživanju gluhoće, tremora, Parkinsona, Alzheimera te dodaje:
"Mi znanstvenicima pomažemo da imaju više vremena raditi svoj posao, a ne da troše mjesece na klikanje po slikama i raznorazne nekompatibilne open source skripte".
Njihovo rješenje danas koriste i znanstvenici s njemačkog Sveučilišta Heidelberg, belgijskog KU Leuvena i Imec instituta za biotehnologiju, američki Stanford i Creighton, … najprestižnija sveučilišta i instituti u svijetu.
Koronakriza iznjedrila nove ideje
A onda je došla epidemija, a s njom i lockdown i činilo se kao da je sve stalo. Znanstveni laboratoriji koji su bili glavni izvor posla, a samim time i prihoda, zatvorili su svoja vrata, zamrznuli ugovore. I posao u KARMENsolutions je stao, na kratko.
"Kako su ljudi koji su snimali na tim mikroskopima, u koronakrizi išli u lockdown-e, mi smo odlučili naći neku nišu gdje bi ponudili naša rješenja za analize slika i videa, a da je to sektor za koji smo sigurni da će raditi i u vrijeme pandemije.
Došli smo do informacije da postoji niša robota (ROV) koji snimaju podvodne infrastrukture u ribogojilištima i tu smo krenuli kontaktirati razna ribogojilišta. Našli smo jednog partnera u Norveškoj koji je bio zainteresiran za našu ponudu, a da on to snima tako da bi mi njima u blizu realnom vremenu mjerili i analizirali videa", objašnjava nam Bedalov kako su došli do nadogradnje softvera koji se danas koristi za analizu videa u akvakulturi.
U norveškom ribogojilištu s kojim su započeli suradnju, ROV robotima se snimalo stanje kaveza i mreža u uzgajalištima, a na temelju snimki se odlučuje kada treba očistiti kavez, zakrpati mreže,…
"Do sada su u tim ribogojilištima, na dnevnoj bazi ili svakih par dana ulazili s ROV robotima i snimali infrastrukturu, kavez, riba i nakon toga ti isti ljudi koji su to snimali trebali su sjediti satima i analizirati ta videa i prijaviljati ima li negdje rupa na mreži, obrastanje sa faulingom - travom, algama koja blokira ulazak čistog mora u kavez, a čime se smanjuje i kisik u kavezu za ribe,…
Dakle, oni su nakon snimanja robotom gledali ta videa i pisali izvještaje i to je iziskivalo dosta vremena", priča nam Ana Bedalov koja je norveškom ribogojilištu lososa ponudila softver KARMENstudio - naprednu video analizu akvakulture kroz koju su razvili šest usluga.
Mjerenje i analiza u realnom vremenu
"Jedna od usluga je i automatska detekcija rupe na mreži koja odmah šalje alarm poruku sa slikom i koordinatama ribogojilištu, te se šalju ronioce da to riješe.
Druga usluga koju smo razvili je dosta kompleksna i izrazito efektna, a radi se o točnoj shemi koliko i gdje je mreža obrasla biofaulingom, travama i algama.
Primjerice, tu se radi o algama po mreži gdje pratimo i radimo predikciju kako se one razvijaju. Tu informaciju dobivamo iz toga da oni ROV robotima snime cijelu mrežu, mi to izmapiramo i odredimo koliko i gdje počinje rast vegetativnog sloja (foulinga) nakon čega oni mogu intervenirati i otići točno kada treba i samo tamo gdje treba oprati mrežu. Pranjem cijele mreže se inače ispire puno antivegetativnog premaza u kojem je puno bakra, a taj otopljeni bakar šteti zdravlju ribe, ali i podmorju.
Ovom analizom biofoulinga iz videa postigli smo da oni peru 30% rjeđe jer sada peru lokalno samo kada treba i gdje treba. Također, sada se i do 50% manje bakra ispere s mreža kaveza jer se ispere prije nego se razbukta, a sve zahvaljujući našoj analizi", objašnjava nam princip rada KARMENstudio softvera. Ovo rješenje koje je jedinstveno na tržištu.
Osim infrasturkture, iz podvodnih videa same ribe automatski mjeri broj ribe u transferu iz kaveza u kavez te procjenjuje masu te ribe. Posebne kamere koje snimaju proces hranjenja peletima analiziramo i automatski pratimo dinamiku hranjenja.
Trenutno posluju s četiri norveška ribogojilišta lososa, te dva u Čileu gdje vrlo brzo otvaraju svoju prvu podružnicu.
"Spremamo se otvoriti podružnicu u Čileu, u Santiagu, za njihove velike nacionalne i privatne kompanije koje imaju ribogojilišta lososa,. Imamo već svog predstavnika tamo, širimo se polako. Nadamo se širiti i na meksičko tržište", nagovještava nam Bedalov daljnje planove.
Hrvatska ribogojilišta itekako imaju potencijala
Na pitanje o uvođenju njihovog softvera u hrvatska ribogojilišta kojima Jadransko more zbog svoje iznimne čistoće i kvalitete osiguravan osnovni preduvjet za kvalitetan uzgoj ribe, Badalov odgovara:
"Nadamo se da ćemo doći i na hrvatsko tržište za uzgoj tuna, oradi, brancina i ostale ribe. Razgovarala sam s našim ribogojilištima, ali ovdje osim novije tehnološke opreme (ROV i kamera), potrebno je obučiti i ljude kako s njima upravljati da bi ove naše usluge bile i efikasne.
Imala sam priliku obići hrvatska ribogojilišta, otići baš do samih uzgajališta, i mogu vam reći da su to moderna ribogojilišta koja zadovoljavaju visoke standarde tako da ako usporedim norveška i hrvatska, nije to stvar nečeg nedostižnog, dapače, vrlo realno je da bi mogli uz našu umjetnu inteligenciju i softvere vrlo brzo isplivati kao jedni od naprednijih i boljih u svijetu", istaknula je Bedalov.
Više informacija o platformi za analizu slika i videa te naprednoj video analizi akvakulture potražite na linkovima: KARMENscience i KARMENstudio.
