U čast obilježavanja 30 godina diplomatskih odnosa između Republike Čilea i Republike Hrvatske otkrivena je spomen ploča pod maslinom zasađenom na adresi Antofagaste 6, pokraj tzv. braniteljskih zgrada.
Ulica Antofagaste je inače dobila ime u čast bratimljenja Splita i toga čileanskog grada. U Antofagasti u Čileu živi jedna od najstarijih i najvećih hrvatskih zajednica. Uz hrvatska društva tamo djeluje i sportski klub Sokol koji je izgrađen cementom iz Dalmacijacementa, a bazen nosi ime Split. Brojne ulice u Antofagasti nose imena tamošnjih Hrvata, a postavljen je spomenik Antoniu Rendiću Ivanoviću koji je bio pjesnik i liječnik koji nije naplaćivao sirotinji, pa je stoga već u postupku beatifikacije u Vatikanu.
Maslina, kao simbol Dalmatinaca koji su otišli u Čile je posađena na inicijativu odbora u kojem su bili Juroslav Buljubašić, počasni konzul Republike Čilea u Splitu, Branka Bezić Filipović, voditeljica Hrvatske matice iseljenika, podružnice Split, Milivoj Bratinčević iz nekadašnjeg Ministarstva useljeništva i povratka, a sada član Hrvatsko – hispanskog društva, Alen Jerkunica dekan Visokog učilišta Aspira koje godinama održava tečajeve hrvatskog jezika za Hrvate iz Južne Amerike, Davor Bučević ravnatelj Osnovne škole Bol koja je pobratimljena sa školom Republika Hrvatska iz Punta Arenasa.
- Maslina raste i u pustinji u Čileu i tamo Bračani, Bezmalinovići prave ulje i prodaju po cijelom Čileu. Zahvaljujemo se Pomorskoj školi što su dali ruku i pridružili se ovoj maloj fešti - rekla je Bezić Filipović.
Bratinčević je rekao da je ovo i spomen iseljenicima koje su prije 120, 130 godina otišli u Čile.
- Otišli su s putovnicom Austrougarske. Bilo je umijeće preživjeti na tim prostranstvima. Mnogi su se obogatili na toj salitri. Prošao sam i ljepši dio Čilea osim Santiaga, Vina del Mar, Valparaiso, Iquique i Punta Arenas i mogu reć da sam svugdje bio dočekan u Čileu kao Hrvat. I čileanski predsjednik Gabriel Borich je porijeklom Hrvat. A i kad kažete ime Andronika Lukšića, za posjeta 1998.-2021, doslovno vam se klanjaju jer je bio tada jedan od 300 najbogatijih na svijetu. Čile je bio i jedna od zemalja koja nam je slala vojnu pomoć u momentu kad smo praktički bili razoružani. I to se nije zaboravilo - kazao je Bratinčević.
