Hrvatska iz godine u godinu postaje sve poželjnija turistička destinacija, a turizam sa sobom nosi brojne rizike, kako za lokalno stanovništvo i njihove goste, tako i za kulturnu baštinu. Upravo o rizicima turizma i kako njima upravljati govorilo se na 3. međunarodnoj konferenciji “Sigurnost povijesnih gradova” koja se od 7. do 8. studenog održava u Solinu.

Božinović: “Slovimo za jednu od najsigurnijih turističkih destinacija”

Na konferenciji u organizaciji regionalnog kluba IPA SDŽ, Hrvatske udruge povijesnih gradova te Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, uz domaće, govorili su i stručnjaci u području sigurnosti iz Francuske, Španjolske i BiH, a pozdravni govor održao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Foto: Grad Solin

– Sigurnost povijesnih gradova za Hrvatsku je od posebnog značaja s obzirom da smo turistička zemlja i imamo cijeli niz gradova koji su svaki povijest za sebe. Drago mi je što konferencija ima međunarodni karakter jer se razmjenom iskustava mogu pronaći modeli kako zaštititi baštinu i podići sigurnost tijekom ljetnih mjeseci kada je najviše turista – kazao je Božinović. Naglasio je da je u Zadru prije dvije godine osnovan poseban Stožer za turističku sezonu koji iznimno dobro funkcionira te prevenira velik broj situacija.

– Činjenica da u Hrvatsku svake godine dolazi sve više turista je posljedica toga što slovimo kao jedna od najsigurnijih turističkih destinacija, zaključio je.

Lourdes uložio velike resurse u prevenciju religijskog terorizma

Viši policijski inspektor Francuske nacionalne policije Christophe Eustache govorio je o problemu osiguranja Lourdesa, četvrtog najposjećenijeg svetišta na svijetu u koji godišnje pristiže i do pet milijuna hodočasnika.

Posebno je istaknuo problematiku zaštite u vrijeme organiziranih hodočašća, poput onog vojnog, prilikom kojeg u Lourdes stiže preko 20 tisuća vojnika i uglednih službenika iz cijelog svijeta. Predstavio je mjere osiguranja koje se uz policijske i druge hitne službe, sastoje od pregleda područja sa zemlje i iz zraka, antiterorističke i protueksplozivne zaštite, betonskih pregrada, 50 kamera koje pokrivaju cijelo područje, a na mjestu je i mehanizam u slučaju napada ili druge prijetnje, koji uključuje pristup hitnim službama, mjesta za evakuaciju žrtava, heliodrom i tako dalje.

Dodao je kako je francuska policija nakon atentata u Normandiji shvatila da su mjesta hodočašća osjetljiva područja, pa se pitanju njihove sigurnosti pristupa veoma ozbiljno.

 

Džeparenje prava pošast u svim turističkim destinacijama

Jedna od većih sigurnosnih prijetnji posjetitelja Lourdesa je, baš kao i u svim većim turističkim destinacijama, džeparenje. Francuska policija s ovom pošasti bori se edukacijom stanovništva i turista te turističkih djelatnika putem brošura tiskanih na pet jezika.

Upravo je o temi džeparenja prezentaciju održala viša inspektorica u PU Barcelona, Monica Luis. Istaknula je kako Katalonija ima najveći prosjek zaposlenih policijskih službenika po glavi stanovnika. Dok je europski prosjek tri policajca na tisuću stanovnika, ta brojka u Kataloniji iznosi 3,7.

Unatoč tome, ovo turistički popularna pokrajina broji čak 565 tisuća zločina godišnje od čega čak 86 posto spada na imovinsku štetu, od čega 46 posto na krađe, pretežno džeparenje. Na visoku brojku od preko 19 milijuna posjetitelja godišnje to se možda i ne čini mnogo, ali španjolska policiju više manje muče isti problemi koji i hrvatsku, a to je pravosudni sustav.

Naime, kako smo mogli čuti od španjolske inspektorice, uhvaćeni džepari nakon plaćanja novčane kazne ponovno se nađu na ulici, pa je španjolska policija tome doskočila sustavnim praćenjem kretanja ovih kriminalnih organizacija, a zatim i pritiskom na tužiteljstvo dokazima o ponovljenim zločinima. Napominje da i nakon toga pojedinci dobivaju tek zabrane prilaska određenim mjestima na kojima su učestalo zatečeni u krađi.

Čuli smo i to da su najproblematičnija mjesta po pitanju džeparenja podjednako metroi, površine masovnog okupljanja i trgovački centri, pa se na tim područjima posebno educira građane i turiste kako se zaštititi.

Solin se bori s istim problemom na koji je don Bulić upozoravao 1921. godine

Predsjednik Društva prijatelja solinske baštine Mario Matijević predstavio je sigurnosne ugroze arheoloških nalazišta diljem Solina, a otkrio je i da najveći problem s kojim se Solin mora boriti je upravo onaj na koji je upozoravao don Frane Bulić početkom 20. stoljeća, a to su – ljudi.

– Svi lokaliteti na području Solina i Klisa nalaze se većinski na privatnom vlasništvu, što uvelike otežava pitanje sigurnosti. Salona, Šuplja crkva, Rižinice, ali i Klis, sve su te lokacije izričito i izravno ugrožene od strane prometnica – naglasio je Matijević. Navodi i kako je mauzolej hrvatskih vladara pod zemljom te nepristupačan posjetiteljima upravo zbog prometnice koja preko njega prolazi.

Gradina je, kaže, jedan od najbolje sigurnosno riješenih lokacija – ograđen je, ima videonadzor i uličnu rasvjetu, pa opet dolazi do devastacije. Naime nedavno je nepoznati počinitelj uništio pozornicu i gledalište.

– To pokazuje da se osim drugim sigurnosnim prijetnjama, borimo sa stanjem uma s kojim se borio don Frane Bulić daleke 1921. godine, kada je pisao o nevjerojatnom odnosu stanovnika prema Gradini – naglasio je Matijević.

Sudar baštine i društva u razvoju

Da nije samo stanovništvo problem, već mentalitet cijele nacije, govori i izgradnja Salonitanske zaobilaznice, koju je tadašnja vlast ocijenila prioritetnijom od očuvanja kuturne baštine.

– To bi se slobodno moglo nazvati kulturocidom, arheolozi su dobili jako kratko vrijeme za sve istražiti i zabilježiti, što je dovelo do kaosa i velikog uništavanja – kazao je.

Naglasio je da lokalno stanovništvo ipak pokazuje razvoj svijesti o važnosti očuvanja baštine, a za to navodi primjer arheološkog nalazišta u Tuđmanovoj ulici koje je umalo ‘nestalo’ pod blokom stambenih zgrada te Antički put čije je oštećenje ujedinilo Solinjane u borbi za povijesno naslijeđe.

– Jedino suradnjom i zalaganjem svih nadležnih institucija i zajednice, a ponajviše obrazovanjem, možemo osigurati očuvanje kulturne baštine – zaključio je Matijević.

Marendić: “Za sigurnost lokalnih zajednica je najvažnija interakcija raznih službi”

Posljednju temu konferencije “Privatna zaštita – strateški partner u procesu unaprjeđenja kvalitete životnog okruženja i sigurnosti lokalne zajednice” predstavio je načelnik sektora za granicu PU SD i glavni policijski savjetnik Slobodan Marendić.

Marendić je u svom izlaganju naglasio kako se za niti jedno područje ne može reći da je 100 posto sigurno, ali na tome treba raditi. Ključna je, kaže, za sigurnost lokalne zajednice, kooperacija javnih službi s privatnim i civilnim sektorom.

Predlaže organizaciju Vijeća za prevenciju kriminaliteta na lokalnoj razini sastavljenih od službenih i civilnih osoba koje posjeduju specifična znanja potrebna za osiguranje određenog područja, pa tako navodi, u povijesnim gradovima u Vijeću bi među ostalim sjedili arheolozi i konzervatori.

Predavanja, radionice i upis u Hrvatski registar dobrotvornih krvotvornih matičnih stanica

U petak će se u sklopu konferencije održati predavanja i radionice za članove međunarodne policijske udruge IPA, policijske službenike, kriminaliste, forenzičare, studente Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti, vojne policajce, zaposlenike pravosudnih tijela i državnog odvjetništva.

Profesor Timothy Palmbach sa Sveučilšta New Haven održat će radionicu “Analiza izgleda tragova krvi” u 12 sati, a u isto vrijeme bit će održana i radionica/savjetovanje projekta “Forenzično-kriminalističko nazivlje”.

Valja napomenuti i da organizatori ovogodišnje konferencije uz Zakladu Ana Rukavina i Klub dobrovoljnih darivatelja krvi PU splitsko-dalmatinske u petak, od 10 do 15 sati, organiziraju upis donora u Hrvatski registar dobrotvornih krvotvornih matičnih stanica.

Detaljan program pogledajte ovdje.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime