Možemo očekivati da će naknadnih potresa biti još. Može biti još ovakvih ili možda čak i jačih potresa, ali nije sigurno, rekao je seizmolog Tomislav Fiket (PMF) za večerašnji HTV-ov Dnevnik u povodu sinoćnjeg potresa magnitude 4,2 prema Richteru u okolici Petrinje.
Fiket je rekao da je to bio jači potres koji se osjetio i na širem području, pogotovo na višim katovima zgrada.
- Osjetio se u Zagrebu i u prizemnim objektima, dodao je.
Godinu i pol prošlo je od zagrebačkoga potresa, a u tom razdoblju se dogodilo, uključujući petrinjski, nekoliko tisuća potresa. Kako to utječe na rasjede, njihovu stabilnost i stanje?
- U normalnim godinama RH bilježi oko 12.000 potresa godišnje. Ove godine će ih biti sigurno preko 16, 17 tisuća, to je značajan porast, što je i logično jer nakon jačih potresa uslijede ove serije kojima smo i svjedoci, rekao je Fiket, dodavši da naši potresi i rasjedi često imaju ovakve dugotrajne serije naknadnih potresa koji se polako smiruju i dovode u stanje stabilnosti.
- Teško je govoriti u ovom smislu utječu li ovi potresi negativno. Obavljena su istraživanja koja su jasno dala do znanja da je hazard na području Grada Zagreba uslijed petrinjskog potresa porastao za oko 3 posto, to su kolege iz Amerike već objavili. Tako da, u svakom slučaju, naravno da to utječe. U slučaju da, kao i u slučaju svih ostalih sustava gdje imate nešto u stanju labilne ravnoteže, svaki dodatni podražaj može biti nešto što će pokrenuti iz tog stanja labilne ravnoteže u jednu ili drugu stranu. Ako - što mi, naravno, ne znamo - ako postoje nekakve napetosti koje bi se mogle aktivirati dodatnim potresima, to uvijek postoji kao mogućnost, ali nije pravilo, rekao je Fiket.
Fiket je rekao i da se ova petrinjska serija odvija u skladu s očekivanjima da će biti više naknadnih potresa.
- Za očekivati je da će se serija nastaviti, da će naknadnih potresa biti još. Može biti još ovakvih ili možda čak i jačih potresa, ali nije sigurno. Ne možemo sad tvrditi da je ovo kraj ili početak, rekao je.
Fiket je, među ostalim, rekao i da im hitno treba pomoć u ljudstvu te da bi za geografski oblik RH bilo idealno imati barem 100-150 seizmoloških postaja, što se nadaju da će uspjeti odraditi europskim sredstvima.
- Kronično nam fali ljudi, dodao je.
