Zanimljivo iskustvo imala je posada Dalmatinaca koji su danas prijepodne boravili na otvorenom moru južnog Jadrana, "vanka" Mljeta. Oni su izašli na more 26-metarskom koćaricom "Orka", a dolaskom na otvoreno more doživjeli su "mrtvo more".
"Obavljali smo znanstveno-istraživački monitoring, a nemalo nas je iznenadila pojava mrtvog mora. Iskusan sam pomorac, ne sjećam se da sam baš ovakvu pojavu doživio u Jadranu. Ovakvi valovi koji su nas dobro 'nosili' moraju biti posljednica vrlo nemirnog mora na nekom udaljenom području. Znamo da su posljednja dva dana na jugu Italije zabilježeni valovi od devet metara i vjerujem da mrtvo more kod nas posljedica tog nevremena", govori nam Sebastian Galić.
Snimku "ljuljanja" broda u mrtvom moru snimio je njegov kolega Ante Čović.
Što znači mrtvo more?
Izraz „mrtvo more“ u pomorskom i meteorološkom smislu ne znači da je more mirno, već upravo suprotno – riječ je o valovima koji nemaju izravne veze s vjetrom na mjestu na kojem se opažaju. Radi se o pojavi koju stručnjaci nazivaju dugovalno more ili swell.
Takvo more nastaje tijekom snažnih oluja i nevremena na otvorenom moru ili u udaljenim područjima. Vjetar ondje stvara velike i energetski snažne valove koji se, nakon što oluja oslabi ili prestane, nastavljaju širiti morem i putovati stotinama, pa i tisućama kilometara. Kada stignu do druge obale, mogu se pojaviti u trenutku kada je lokalni vjetar slab ili umjeren, što često stvara dojam da valovi dolaze „niotkuda“.
Za „mrtvo more“ karakteristični su dugi periodi vala, najčešće iznad 10 sekundi, te pravilni, ujednačeni valovi koji dolaze u serijama. Upravo taj dugi period pokazuje da je izvor valova daleko, jer lokalni vjetar stvara kraće, nepravilnije valove s kraćim razmakom između vrhova.
Naziv „mrtvo“ potječe iz pomorske prakse jer u takvim uvjetima more nema vidljive povezanosti s trenutačnim vjetrom – more se, slikovito rečeno, „više ne rađa“, ali još uvijek nosi energiju ranije oluje. Upravo zato ova pojava može biti varljiva i opasna: iako vrijeme na obali ne izgleda dramatično, valovi mogu biti visoki, snažni i opasni za plovidbu, osobito za manja plovila i radove uz obalu.
U praksi to znači da se stanje mora ne smije procjenjivati samo prema jačini vjetra, već je nužno pratiti i podatke o visini i periodu valova, jer „mrtvo more“ često dolazi kao zakašnjela posljedica velikih oluja koje su se dogodile daleko od mjesta promatranja.
Mjerenja s oceanografske plutače Molunat
Podaci oceanografske plutače DHMZ-a postavljene kod Molunta na krajnjem jugu Jadrana posljednja 24 sata jasno upućuju na pojavu tzv. „mrtvog mora“, odnosno dolazak valova koji nisu uzrokovani vjetrom na samoj lokaciji, već su nastali daleko od hrvatske obale.
Naime, iako Molunat u protekla 24 sata bilježi istočne komponente vjetra s prosječnom brzinom oko 10 metara u sekundi, što samo po sebi ne bi moglo proizvesti značajnije valove, od jučer oko 12 sati zabilježen je nagli porast perioda vala. Vrijednosti se kontinuirano kreću između 10 i 15 sekundi, što je tipičan pokazatelj dugovalnih valova koji dolaze s udaljenih područja, a ne lokalno generiranog mora.
Istodobno, visina valova na plutači doseže oko tri metra, uz maksimalne vrijednosti koje su povremeno i veće. Upravo kombinacija dugog perioda i relativno velike visine jasno pokazuje da se radi o valovima koji su nastali daleko od Molunta te su se otvorenim morem proširili prema jugu Hrvatske.
Uzrok takvog stanja mora treba tražiti u snažnom nevremenu koje je posljednjih dana pogodilo jug Italije. U tom području zabilježeni su valovi visoki i do devet metara, a energija tako snažnog mora širi se velikim udaljenostima. Ti valovi, poznati kao swell, putuju Jadranom neovisno o lokalnim vjetrovima i mogu stići do obale i onda kada se na samoj lokaciji čini da vremenski uvjeti nisu osobito nepovoljni.
Grafovi s ove plutače dodatno potvrđuju tu pojavu. Smjer dolaska valova pritom ostaje stabilan, bez naglih oscilacija, dok se energija mora postupno povećava, što je još jedna karakteristika „mrtvog mora“. Za razliku od valova koje stvara lokalni vjetar, ovi su pravilniji, dulji i nose znatno veću količinu energije.
Takvi uvjeti mogu biti varljivi, osobito za pomorce i kupače. Iako vjetar ne djeluje snažno, dugi i visoki valovi mogu stvarati snažne udare o obalu, otežavati manevriranje manjih plovila te uzrokovati jake povratne struje. Stručnjaci stoga upozoravaju da se u ovakvim situacijama ne treba voditi isključivo stanjem vjetra, već i podacima o valovima.
Zaključno, stanje mora kod Molunta posljedica je snažnog nevremena u južnom dijelu Italije, a ne lokalnih meteoroloških prilika. More je, slikovito rečeno, „donijelo“ oluju izdaleka, a učinci tog nevremena osjećaju se na krajnjem jugu Jadrana i više od jednog dana nakon njegova prolaska.
