REKORDAN UROD Vrijedna obitelj Vukušić iz Šestanovca ima jedan od najvećih maslinika u Zagori: Većinu toga izvezu u EU!

Prvi u Hrvatskoj su počeli proizvoditi čaj i liker od maslinovog lista, rade namaz od masline, a njihovo ulje stručnjaci su proglasili vrhunskim


Šestanovački kraj, kao i velik dio Zagore, posljednjih godina bilježi snažan turistički uzlet. 2020. godina bila je godina najvećih mogućih izazova, a nijedna grana kao turizam nije bila tako izraženo na udaru sveprisutne koronakrize. Možda jače nego išta do sada, aktualna je kriza uvjetovana pandemijom koronavirusa, ukazala na ranjivost domaćeg gospodarstva i na važnost proizvodnje.


Upravo se Šestanovac može pohvaliti da ima jedan od najvećih obiteljskih maslinika u Zagori. Radi se o masliniku u vlasništvu obitelji Vukušić na lokalitetu Vukušići Donji. Maslinik koji broji 1800 stabala star je 15 godina, a ove je godine dao rekordan urod. Obitelj Vukušić, uz ogroman trud, imala je milijunska višegodišnja ulaganja u maslinik, a još se sjećaju 2017. kad je veliki požar okružio njihovo imanje. Tada je maslinik spašen uz požrtvovnost vatrogasaca, iako je izgorjelo 50-ak stabala i sustav navodnjavanja.

Požar 2017.

Uz maslinovo ulje iznimno visoke kvalitete obitelj Vukušić proizvodi razne vrste namaza od masline, kozmetike na bazi maslinova ulja, čajeve od lista maslina i druge proizvode, a njihovi proizvodi, osim u Hrvatskoj, mjesto nalaze na policama austrijskih i njemačkih drogerija gdje završava sedamdeset posto proizvoda iz Šestanovca.

Ovog studenog vremenske prilike na rijetko viđen način idu u prilog maslinarima, dugi niz sunčanih i toplih dana bili su idealni za kvalitetnu berbu. Vrijednu obitelj Vukušić s radnicima smo zatekli upravo u njihovom masliniku gdje berba traje već tri tjedna, a potrajat će još desetak dana.

 

– Maslinik je površine 7 i pol hektara s oko 1800 stabala. Nekih pola hektara nije obrađeno zbog arheološkog nalazišta iz kamenog i ranog brončanog doba, a dijelom iz Srednjeg vijeka.

Od maslina primarno, naravno, radimo ulje i od tri vrste – oblice, leccino i miješano. Zatim radimo namaze od crnih i zelenih maslina, konzerviramo crne i zelene masline, radimo čaj od lista masline, liker od lista masline, a vrlo je tražen i naš čaj od kadulje – kazao nam je uvodno Andrej Vukušić.

Njegov otac, Jure Vukušić, prisjetio se kako je sve počelo…

– S maslinarstvom smo počeli krajem 2005. Stjecajem okolnosti bio sam časnik u HRM-u, ali sebe nisam dalje vidio kao vojnika. Tražio sam mjesto gdje bih mogao napraviti obiteljski posao koji će narasti u tradiciju. Pao je izbor na ovaj maslinik. Ovo je tzv. bivše šumsko zemljište koje je država dala u služnost za podizanje trajnih nasada za razdoblje od 50 godina.

Krenuli smo odmah s velikim brojem maslina i praktički smo odmah zasadili cijeli maslinik. Priprema terena je bila vrlo zahtjevna. Radi se o izrazito kamenom terenu s malo zemlje, pa smo morali upotrebljavati teške strojeve. Mukotrpan rad pripreme terena trajao je oko godinu dana.

Konkretni urodi su krenuli oko 2014. do 2015. godine. Ovo je područje granica uzgoja masline i klimatski uvjeti su dosta zahtjevni. Zbog toga je maslini trebalo duže da počne davati konkretne prinose, a tu je i činjenica da smo se odlučili na ekološku proizvodnju.

Dogode li se iznimno niske temperature zraka na ovom terenu koje mogu ugroziti maslinu?

– Prije nego smo počeli raditi od DHMZ-a smo zatražili podatke za posljednjih 50 godina. I danas u Šestanovcu postoji mjerna postaja i postoje podaci po danima, mjesecima i godinama. Kada smo proučili podatke, uvidjeli smo opasnost da se prosječno svakih dvadesetak godina pojavi veći led koji bi predstavljao određenu opasnost. Konkretno, govorimo o temperaturama zraka od -20°C. Međutim, u zadnje vrijeme se klima mijenja toliko da nam su nam dosadašnje negativne strane graničnog područja postupno postale pozitivne. Na ovim područjima manje je maslinove mušice koja hara u primorju, a budući da su ovdje noći i ljeti dosta hladnije, mušice ima manje.

U suradnji s NZJZ-om i Institutom za jadranske kulture došli smo do analize da je kvaliteta ploda ovdašnje masline, a time i ulja, takva da bi bila prava šteta da se ovdje ne uzgaja maslina.

Svako podneblje ima neko tradicionalno vrijeme berbe, a ovdje krećemo u raniju berbu. Zahtjevi su prema uljari da smo uvijek prvi u preradi i da su kompletni strojevi prije toga potpuno očišćeni. Tako zadovoljavamo kriterije certifikata o ekološkoj proizvodnji, a i sama uljara u kojoj radimo mora imati taj certifikat.

U pogonu smo vidjeli pakiranja za čaj od maslinovog lista. Kako proizvod prolazi na tržištu?

– Koliko mi je poznato, prvi smo plasirali taj proizvod na hrvatsko tržište. Bilo je to 2013. kada je lanac DM raspisao natječaj za uvođenje novih proizvoda, a slogan je bio “Najbolje dolazi iz prirode”. Među silnim idejama i proizvodima, bilo smo među 5 ili 6 novih proizvoda koji su ušli u prodaju.

Radimo i kreme. Baza je maslinovo ulje u koje stavljamo autohtono ljekovito dalmatinsko bilje koje raste na ovom području.

Radimo liker od lista masline. Njega nismo sami proizveli, ali radimo ga u suradnji s prijateljima iz Imotskog, s našom recepturom i sirovinom. Oni proizvode liker, a od sljedeće godine smo kroz natječaj 6.2.1 preuzeli obvezu da ćemo sami nastaviti proizvodnju.

Gdje se mogu kupiti vaši proizvodi?

– Trenutno ovdje nemamo kasu i trgovinu, ali dogodine ćemo imati trgovinu u samom masliniku. Naše proizvode plasiramo kroz trgovačke lance.

Kakav je bio urod ove godine?

– Ove godine fantastičan, najbolji do sada! Do sada smo se kretali od 6 do 12 tona, a ove godine bi mogli imati preko 20 tona.

Kada govorimo o Šestanovcu i maslinarstvu kroz godine, kakvi su trendovi?

– Nekadašnja poljoprivredna zadruga Krajina Šestanovac, koja je zatvorena već neko vrijeme, 1956. godine pobrojila je oko 5300 stabala masline na širem području. Općina u suradnji sa Županijom je sufinancirala oko 20 tisuća sadnica. Pretpostavljam kada se sve zbroji, a jedan dio nije prošao kroz sustav poticaja, da ovaj kraj ima do 35 tisuća stabala.

Kada govorimo o maslinarstvu u Hrvatskoj, koliko pratimo trendove u Europskoj uniji?

– Po cijenama ih pratimo. Nisam baš siguran da kvaliteta prati te cijene s obzirom na to da je navika i tradicija u prošlosti bila takva da ljudi nisu mogli prerađivati ulje u vremenu kada su oni to željeli, jer nije bilo strojeva niti dovoljno radne snage. Kod potrošača se tako stvorila pogrešna navika što je to dobro, odnosno kvalitetno ulje. Više cijene ulja koja su “bez duše”, koja nemaju ni mirisa ni bilo čega. Nadam se da će se to u bliskoj budućnosti promijeniti.

Traje koronakriza koja se odražava i na tržište rada. S obzirom na broj stabala koje morate obrati, je li ove godine lakše ili teže naći radnike?

– Mislim da se ne radi o stanju na tržištu rada nego u “vremenu korone” ljudi više vole boraviti na čistom zraku, družiti se… Inače je problem s radnom snagom, no ove godine srećom nije…

Moja reakcija na članak je...
Vau
59
Haha
2
Hagić
5
Hmmm
0
Plač
2
Grrr
1
Molim?
11

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime