Milijan Brkić, aktualni zamjenik predsjednika HDZ-a, 2006. godine od Karlovačke banke dobio je dva kredita u vrijednosti od gotovo milijun kuna. Plaća mu je tada bila manja od 10.000 kuna. Kako mu je to pošlo za rukom?
Za početak, napomenimo da je veza upravitelja Karlovačke banke iz obitelji Šola i njihova suradnja s istaknutim HDZ-ovcima, u ovom slučaju s Milijanom Brkićem i njegovim bratom Jozom, poznata i iz ovotjednog suđenja Mariji Šoli i ostalim optuženima u aferi Kaba, piše Index.hr.
Podsjetimo, USKOK ih je optužio da su oštetili banku za 33 milijuna kuna tijekom zajedničke investicije u Opatovina projekt, nakon što je obitelj Šola ušla u vodstvo Karlovačke banke iz koje je, prema optužnici, potom izvlačila ogroman novac. O spornom projektu svjedočio je ovaj tjedan Jozo Brkić ispričavši da ga je u sve uključio brat Milijan, no i da do njegova ulaganja ipak nije došlo.
Zbog toga ne čudi podatak da je Milijan Brkić od iste banke bez problema dobio dva kredita gotovo milijunske vrijednosti 2006. godine, i to jedan za drugim u samo nekoliko mjeseci. Sve se to odvijalo upravo u vrijeme makinacija s izvlačenjem novca, zbog kojih je njegov brat Jozo svjedočio ovaj tjedan na zagrebačkom Županijskom sudu.
Specijalni tretman Brkića u Karlovačkoj banci
Da davanje milijunskih kredita u kratkom roku državnom službeniku nije uobičajeno bankarsko postupanje prema običnim građanima, potvrdio je za Index i bankarski stručnjak Vjeko Peretić.
"Takvi veliki krediti su dogovoreni vjerojatno s odobrenjem menadžmenta banke. Nije uobičajena procedura, ali napominjem da banka ima diskrecijsko pravo da sama ocijeni da li neki kreditni plasman za nju predstavlja rizik pa može uključiti dodatne mjere osiguranja, poput sudužnika, hipoteka itd. Građani prolaze uobičajenu proceduru procjene kreditne sposobnosti, odnosno rizika njihovog kreditiranja, gdje se banka odlučuje na kreditiranje ako nema procjene da će doći do problema s naplatom", naveo je Peretić.
Dodao je kako su vjerojatno u slučaju kreditiranja Brkića u Karlovačkoj banci zaključili da je to u interesu banke, bez obzira na potencijalni rizik. Podsjetimo, u to vrijeme Brkić je bio zaposlenik tajne službe SOA, s prosječnom neto plaćom od 9954 kune.
"U manjim sustavima (bankama) je to prije krize bila češća praksa, ali sve banke danas, a pogotovo manje, jako paze na statistiku nenaplativih kredita pa je proces odobrenja kredita dodatno postrožen", zaključio je Peretić za Index.
