"GrowIT konferencija - razvoj regionalnih startup ekosustava" naziv je prvog skupa te vrste koji će na jednom mjestu okupiti i povezati sve dionike lokalnog startup ekosustava u Splitu; kako znanstveno-obrazovne institucije, javnu upravu ali i same poduzetnike i startupe. Održat će u organizaciji Centra za digitalnu transformaciju Digitalna Dalmacija 14. veljače u splitskom hotelu Briig gdje će, pored zanimljivih panel diskusija i predavanja domaćih i stranih stručnjaka, biti organizirana svečanost proglašenja pobjednika i dodjela nagrada ovogodišnjih dobitnika GrowIT natječaja za dodjelu bespovratnih potpora IT startupima s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Projekt GrowIT održava se drugu godinu zaredom i prirodni je nastavak StartIT - startup akademije koju već četiri godine organizira Digitalna Dalmacija i predstavlja slijedeću razvojnu stepenicu "mladim" startupima koji trebaju financijska sredstva za daljnji rast i kako bi značajnije iskoračili na tržište. Osim financijske potpore, Digitalna Dalmacija novoosnovanim startupima omogućuje aktivno uključivanje u Dalmatia Startup Community koji djeluje na povezivanju lokalne startup scene i okuplja aktualne startupe koji rade, rastu, zapošljavaju i probijaju granice. Na taj se način im se pruža podrška u razvoju inovativnih poslovnih ideja i olakšava daljnji razvitak lokalnog startup ekosustava.
O GrowIT programu i IT sceni u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Splitu razgovaramo s voditeljem Centra za digitalnu transformaciju Digitalna Dalmacija Damirom Brčićem.
- Ovo je prva konferencija GrowIT s temom razvoja regionalnih startup ekosustava. Želja nam je na jednom mjestu okupiti sve predstavnike tzv. startup communityja, odnosno svih onih koji mogu doprinijeti da se startupi u našoj županiji razvijaju i rastu te sve one koji imaju takvu želju da mogu naći plodno tlo. Pozvali smo predstavnike krovnih nacionalnih poslovnih udruga (CISEx, Cro startup), predstavnika razvojnog centra iz Zagreba (ZICER), predstavnika tzv. VC fondova - South Central Ventures fonda, ali i sve predstavnike lokalne scene - udruge, agencije i ono što je najvažnije, predstavnike javne uprave (SDŽ) i Sveučilišta u Splitu uz neke od startupa iz lokalne zajednice. Pozvani su svi oni koji mogu pomoći da startup klima u našem gradu i županiji bude bolja.
Možete li nam pojasniti pojam startupa kojeg često vežemo samo uz IT sektor i računarstvo?
- Tu spadaju mlade firme koje imaju nekakav tehnološki proizvod, spremaju se ili su izašle na tržište i traže financiranje za daljnji rast. Obično ga danas najčešće vežemo uz mlade tvrtke iz tehnološkog sektora u području novih tehnologija, a koje imaju potencijal rasta na svjetsko tržište. U našem okruženju, dalmatinskom i splitskom, najveći je broj tzv. Early stage startupa, a to su ipak tvrtke koje se tek spremaju izaći na tržište, koje imaju nekakvu ideju, prototip ili proizvod koji razvijaju i žele s njim izići na tržište. Imamo i određen broj startupa koji su već razvili uspješan tehnološki prototip ili proizvod i već ostvaruju prodaju, a sad im treba investicija da bi proširili poslovanje i na strana tržišta.
Koji su sve izvori financiranja dostupni takvim startupima?
U svijetu postoji dosta specijaliziranih ulagača tj. VC fondova a koji polako dolaze i kod nas kao što će i na ovoj konferenciji biti South Capital Ventures fond s Vedranom Blagusom ili Silicon Gardens koji je najavio suradnju sa SplitTechCity udrugom ili poljski SMOK koji smo ugostili u našem prostoru PICS prije neki dan. Međutim djelomično je problem naših startupa što ti ulagači imaju velika očekivanja tj. žele prilično dobro razvijen biznis da bi investirali, a uz to uzimaju i udio u tvrtki. Mi nemamo dovoljan broj startupa u toj fazi i na tome Digitalna Dalmacija radi kroz brojne pomoći i edukacije, te povezivanja s domaćim poslovnim subjektima kako bi prethodno ojačali i onda bili spremni za investicije.
Ono što je trenutno najjednostavniji i najefikasniji način financiranja su EU sredstva i državna sredstva plasirana kroz HAMAG-BICRO, ili za one manje sredstva koja su dostupna iz gradskih, županijskih pa i državnih natječaja. To su sve sredstva koja ne uzimaju udio u vlasništvu i zato su za naše tvrtke u nastajanju možda i najbolja.
Poznato je da je IT sektor brzorastuća gospodarska grana u svijetu. Prati li Hrvatska taj trend?
- Rezultati IT tvrtki u Hrvatskoj su to pokazali da je to danas realni sektor. Primjerice, u vrijeme corone kad je cijela privreda stagnirala, IT sektor je rastao.Uz potencijal kojeg ima IT sektor, a to je putem modernih tehnologija biti dostupan cijelom svijetu, uz znanja koja su nam sad dostupna i pamet koje ima, naš IT sektor može biti perspektivna grana. Mogu spomenuti primjere koji to već pokazuju - mi kao mala zemlja već imamo dva unicorna, startupe vrijednosti veće od milijarde dolara (Infobip i Rimac). To nemaju neke veće države u Europi. Naše tvrtke od 20-tak zaposlenih poput Nanobita se prodaju za 140 milijuna dolara. Moramo se navikavati da su to tvrtke starosti 10-tak godina s 20-30 ljudi koje prestižu vrijednosti tvrtki kao što su ACI marina, AD plastik i druge. To nam je budućnost.
U Hrvatskoj u posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2 %, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je preko 11 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 %.
Gdje se Hrvatska po rezultatima IT sektora svrstava u Europi i svijetu?
- Jednako smo dobri kao i drugi u svijetu. Sve je to statistika - 5% od 50 milijuna je jednostavno više nego 5% od 3,8 milijuna. Ono što mi možemo maksimizirati je da pokušamo što više proizvesti ljudi u ovom sektoru koji je potencijalno koristan i za to nam treba suradnja sveučilišta i ljudi koji će biti motivirani to raditi. Mi u Digitalnoj Dalmaciji poduzimamo korake da kompenziramo nedostatke u znanjima i vještinama, da premostimo ono šta isporučuje obrazovni sustav i što traži tržište. Radimo obuke za programiranje u tehnologijama umjetne inteligencije, imamo meetup za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, centar za razvoj umjetne inteligencije, surađujemo s fakultetima i našim građanima, studentima nudimo obuke i edukacije u smislu i tih tehnologija za koje vidimo da su malo deficitarne. Potencijala ima, ali se ništa neće dogoditi samo od sebe. Imamo podršku tvrtki i nakon našeg prošlogodišnjeg Junior Developer tečaja zaposlilo se četvero od 30 polaznika.
Ističete potrebu suradnje sveučilišta, javne uprave i tvrtki u IT sektoru. Kako to izgleda u praksi?
- To je tzv. model "Triple Helix", pojam koji se često koristi u strategijama, a rijetko se sprovodi u djelo. Mi u Digitalnoj Dalmaciji smo to shvatili ozbiljno i zaključili kako to nije komplicirano provesti ako ima dobre volje. Radi se o modelu suradnje gdje znanstveno-obrazovna zajednica (fakulteti i sveučilišta) u suradnji s javnom upravom (grad, županija) i tvrtkama jedni drugima mogu ponuditi ono što nemaju. Kad se zajedno udruže mogu se napraviti novi kvalitativni pomaci. Jedan od njih je i izgradnja startup ekosustava. Sveučilišta imaju istraživače, profesore, studente koji imaju najviše tehničkog znanja koja traže nove tehnologije poput IT-ja. S druge strane imamo tvrtke koje su na tržištu koje imaju specifična tržišna znanja i koje ih mogu angažirati, koje poznaju probleme iz stvarnog svijeta i koje trebaju rješavati ti stručnjaci. S treće strane i kad to imaju, nemaju financiranje, resurse u smislu prostora, mjesta za edukaciju i treninge i tu ulazi javna uprava, odnosno digitalna županija koja povezuje jedne i druge i koja pomaže organizirajući konferencije, radionice, obuke i financira ovakve programe. I ova konferencija je zrcalo toga. Nastojimo napraviti sinergiju dobrih stvari koje imamo kod nas u gradu i županiji da krenemo naprijed.
Jeste li zadovoljni odazivom na natječaj GrowIT za dodjelu bespovratnih poticaja koje će osvojiti najbolji?
- Zadovoljni smo. Imamo točno 40 prijava, što novijih, što startupa koji su već na tržištu. Žiri sastavljen od respektabilnih vanjskih stručnjaka odabrat će 20 projekata koji će se 13. veljače u našem prostoru PICS na FESB-u boriti za 15 nagrada. Prvo mjesto je ekvivalent 200.000 kuna u Eurima, drugo 100.000 i treće 90.000 kuna, a podijelit ćemo i 12 nagrada po 50.000 kuna. Želja nam je da zrelijim startupima pomognemo s ozbiljnijim iznosima, a i da ove mlađe pokrenemo da se odluče za otvaranje svog paušalnog obrta. U našim prošlim interakcijama se to pokazalo vrlo dobro i neki startupi koji su u SPINIT inkubatoru i koji već zarađuju na tržištu, otvorili su svoje obrte s ovim početnim sredstvima.
Imate li podatke koliko je takvih startupa danas na području Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije?
- Kod nas je problem što se to sistematično ne prati. To je i bio razlog što smo osnovali Dalmatia Startup Community. Na našim web stranicama ima jedinstvena stranica Dalmatia Startup Community gdje smo predstavili sve startupe koji su prošli naše edukacije, dobili financiranje ili sve one startupe koji se žele učlaniti i putem te platforme predstaviti i biti dio startup zajednice. Organiziramo skupa s njima BizTalk meetup gdje se startupi druže i razmjenjuju informacije i ideje, a i slušaju savjete iskusnih gostiju predavača poput Stipe Režića, Đulijana Nole,... Želja nam je bila da i mi vidimo koliko ih ima i da ih predstavimo. Samo kroz naše programe je do sada, u ove tri godine, prošlo preko 50 startupa koji su se kvalitetno educirali, pripremili svoje projekt za izlazak na tržište ili su već izašli. Sigurno njih 15-tak je otvorilo svoj obrt ili tvrtku i to je ono što je bitno raditi. Da bi dobili jedan ili dva uspješna startupa na svjetskom tržištu, morate imati dosta veliku bazu. A to je ono na čemu mi u Digitalnoj Dalmaciji zajedno sa svim partnerima godinama kroz sve naše aktivnosti i programe ciljano radimo.
