Trodnevne radionice CO2 PACMAN Rooting Lab: COoperation and CO-designing PArtnership for CliMAte Neutrality (Suradnja i zajednički dizajn partnerstva za klimatsku neutralnost) koje su završile danas na Braču u okviru međunarodnog projekta CO2 PACMAN, polučile su izvrsne rezultate u smjeru angažmana lokalnih dionika s otoka Brača i predstavljanju još jedan korak bliže izradi zajedničkih planova upravljanja na otocima za smanjenje ugljičnog otiska. Skup je okupio sudionike iz područja klimatskih promjena i kreatora nacionalnih politika, predstavnika regionalnih vlasti te lokalne zajednice otoka Brača.
Trodnevne radionice u Splitu i u Supetru na Braču održane su od 17. do 19. rujna 2024. godine s ciljem suradnje projektnih partnera i lokalnih dionika na području terenskih istraživanja, prikupljanja podataka, razmjene znanja kao i pronalaženja potencijalnih rješenja za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida na mediteranskim otocima. Organizator skupa je Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) kao jedan od deset projektnih partnera.
Moderator skupa i voditelj projekta SDŽ CO2 PACMAN Martin Bućan izrazio je zadovoljstvo odazivom i rezultatima radionica kazavši kako su one polučile izvrsne rezultate pogotovo u smjeru angažmana lokalnih dionika, predstavnika jedinica lokalnih samouprava s otoka Brača te uspostave međusobnog dijaloga. S druge strane je bio veliki odaziv učenika 3. razreda Srednjih škola Supetar i Bol, kao i predstavnika sektora malog i srednjeg poduzetništva koji su predstavili svoj otok i iznijeli određene probleme, ali kako i na koji način planiraju u budućem razdoblju smanjiti ugljični otisak iz svih svojih djelatnosti (vodoopskrba, gospodarenje otpadom, proizvodnja, javni prijevoz i sl.).
- Ovo je samo jedna u nizu radionica. Nakon ove održati će se radionice i na otocima Kreti u Grčkoj te Elbi u Italiji, a kao glavni zaključak svih tih radionica će biti zajednički napredak otoka u prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju ugljičnog otiska otoka i mogućnost repliciranje njihovih primjera dobrih praksi za ostale otoke u području Mediterana. Izazovi koje smo u suradnji sa stranim partnerima imali jeste zbog klimatskih promjena na otocima, organizacija života prije i poslije turističke sezone gdje su jedan od problema ljudski kapaciteti, žurne interventne službe, organizacija lokalnog transporta i pritiska na potrošnju električne energije i vode te prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Ta dva dijela godine, u sezoni i izvan sezone, je zajednički problem svih otočnih zajednica, bez obzira jesu li one u Italiji, Grčkoj ili Hrvatskoj, pojasnio je Bućan.
Izradit će se zajednički planovi upravljanja na otocima za smanjenje ugljičnog otiska
Po završetku svih tih radionica, kako je najavio, izradit će se zajednički planovi upravljanja na otocima za smanjenje ugljičnog otiska u kojima će sudjelovati svi ti dionici, a posebnost ovoga procesa je pristup odozdo prema gore u traženju dugoročnih rješenja.
- Često jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno politika, gledaju kako i na koji način odraditi određenu aktivnost u okviru jedne proračunske godine. Međutim, određena rješenja koja daju dobre mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenju misija CO2 su dugoročna kako u smislu planiranja, tako i iznalaženja modela financiranja, a u konačnici i realizacije. Politika se stoga na njih rjeđe odlučuje jer je to nešto što traje više godina. Primjerice, da osmislite i izgradite jedan park, treba ga prostorno uplanirati, ishodovati potrebne dozvole, iznaći model financiranja itd. S druge strane, želimo na sve prijedloge koje će iznijeti svaki od dionika, dobiti povratnu informaciju civilnog sektora. Želimo da se veći akcent stavi na nešto što je financijski izazovnije i dugotrajnije, a da ima bolji utjecaj na kvalitetu života zajednice, najavio je Bućan
Direktor Vodovoda Brač Petar Anibalović značajnim je ocijenio razmjenu iskustava s kolegama s Krete, Elbe i iz Valencije.
- Na radionicama smo izmijenili vrhunska iskustva kako bismo, zajedno sa svim relevantnim dionicima na Braču, pokušali iznaći zajednička rješenja. Trebamo što više ovakvih događaja i okupljanja ljudi iz svih sektora jer jedino na ovakav način možemo napredovati, pogotovo u mom sektoru vodoopskrbe kako bismo smanjili gubitke pitke vode i iskoristili je na najbolji mogući način, da nađemo rješenje za navodnjavanje poljoprivrednih površina te da se napravi hidrantska mreža cijelog Brača kako bi se pripomoglo u gašenju požara. Pozdravljamo ovaj način suradnje kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima i riješili naše probleme, istaknuo je Anibalović.
Projekt okuplja deset partnera
Zapovjednik Vatrogasnog operativnog područja Brač Nikola Martinić Dragan također je pozdravio ovakve edukativne radionice.
- Ovakve panel diskusije definitivno skraćuju vrijeme da se nešto nauči jer je uvijek jeftinije učiti na tuđim, nego na svojim greškama tako da se u ovim razmjenama iskustava uvijek čuje nešto novo jer se s problemom s kojim se ti mučiš, već netko susreo i našao rješenje. Ovakve diskusije često imamo i u našem vatrogasnom domu, sudjelujemo na njima i iz svake definitivno izvučemo pouku koja nas dovede do neke nove ideje ili novog plana za rješenje problema, zaključio je Martinić Dragan.
Projekt CO2 PACMAN financiran iz programa Intterreg Euro-MED okuplja deset partnera iz Italije, Španjolske, Cipra, Grčke (Elláda), Bugarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja znanja i alata za poticanje provedbe integriranih strategija i politika za izazov ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe.
Projektom CO2 PACMAN potiče se transnacionalna suradnja kako bi se stvorilo povoljno okruženje za povećanje i razmjenu znanja, osnažio inovacijski kapacitet zaštićenih područja te podigla svijest građana o mogućnostima prijelaza na niskougljično gospodarstvo.
