U okviru stručnog programa 22. međunarodnog sajma SASO 2018 i ovogodišnjeg 11. Dana građevinara, održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o infrastrukturi i ekspanziji turizma u gradu Splitu te o investicijama u graditeljstvu i energetskoj obnovi zgrada.
Okrugli stol "Infrastruktura i turizam grada Splita - sadašnje stanje i pravci razvoja s ekspanzijom turizma" održao se u Konferencijskoj dvorani Spaladium arene u suorganizaciji Udruge građevinskih inženjera Split (UGIS).
Na skupu kojeg je moderirala predsjednica UGIS-a Adela Visković, o prometnoj infrastrukturi grada - sadašnje stanje i planovi razvoja govorio je dogradonačelnik Splita Nino Vela, o razvoju vodovodne i kanalizacijske mreže te projektu aglomeracija Split - Solin direktor Vodovoda i kanalizacije Split (VIK) Tomislav Šuta, o utjecaju turizma na elektroenergetsku mrežu grada Splita pomoćnik direktora Elektrodalmacije Split Ivo Babić, o gospodarenju otpadom od naših domova do odlagališta Karepovac direktor Čistoće Split Miroslav Delić, a o istinama i zabludama o Centru za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji privremena upraviteljica Regionalnog centra čisto okoliša Vlatka Lucijanić Justić.
Organizatorica Adela Visković nam je otkrila o kakvom se događaju radilo.
- Na Danima građevinara, kao svake godine, pričamo o aktualnim temama Grada Splita.
U ovo slučaju se radi o infrastrukturi Grada Splita, današnjem stanju i planovima razvoja, vezano za ekspanziju turizma.
Svjedoci smo da se svakodnevno događaju neke promjene. S povećanim brojem ljudi koji iziskuju razvoj infrastrukture, koja u ovom trenutku ne prati broj stanovnika u ovom klasičnom stanovanju, i onome povremenom, kad je turizam u pitanju.
Prometna infrastruktura je ključni problem, jer mi više ne možemo ni ući u grad, ni izaći iz grada, da nam to traje nekoliko sati. Ne možemo ući u gradsku luku da turisti također ne dožive isi problem.
Iza toga imamo problem vodovoda i kanalizacije i postavlja se pitanje je li sadašnje stanje vodovoda i kanalizacije prati povećanje broja ljudi. Što se događa sa svim onim ljudima koji u ovom trenutku nemaju vodu ni kanalizaciju, a nalazimo se u 21. stoljeću.
Može li struja, kao takva, pratiti sav taj razvoj? - upitala se Visković-
Također je naglasila da je tema okruglog stola i način zbrinjavamo otpad.
- Dobili smo svi nekakve izjave od Čistoće i svi smo u nekakvoj nedoumici, nedostaju nam neki odgovori na pitanja poput kako ćemo zbrinjavati otpad, kako ćemo s njime postupati dalje da bi se zdravo živjeli, a sve da bi zadovoljili europske standarde.
Od direktora Čistoće čuli smo na koji način ćemo zbrinjavati otpad, te na koji način je sanirano odlagalište Karepovac. Još više problema je s Lećevicom za koju se godinama čeka da krene, jer svi znao da bez nje nema cjelovitog rješenja problema. Vidimo raznorazne akcije i udruge koje stopiraju taj projekt. Na predavanju smo čuli što je Regionalni centar za zbrinjavanje otpada napravio cijeli ovaj niz godina, kuda nas to vodi, i kako ćemo doći do konačne realizacije - zaključila je Visković.
Inače, investicijska vrijednost Projekta Aglomeracija Split - Solin je 1,2 milijarde kuna. Od toga je 70 posto financiranja iz sredstava EU. Projekt uključuje 7.932 kanalizacijska priključka i 1,307 novih vodovodnih priključaka. Planira se izgraditi 115 kilometara novih kanalizacijskih cjevovoda, 7 retencijskih bazena i 33 kanalizacijske crpne stanice. U vodoopskrbnom sustavu izgradit će se 65 kilometara cjevovoda, 13 vodosprema, 12 crpnih stanica, a podigla bi se razina priključenosti na mrežu odvodnje na 97 posto.
Dogradnjom sustava vodoopskrbe planira se distribucijsku mrežu proširiti na pojedina naselja koja danas nemaju priključak na sustav javne vodoopskrbe te značajno povećati sigurnost i pouzdanost vodoopskrbe.
